BANJALUKA - Savjet nacionalnih manjina BiH registrovao je krupne zloupotrebe prilikom nedavnog popisa stanovništva, tvrdi Nedžad Jusić, predsjednik ovog savjeta.
Kako je rekao Jusić, ogroman broj Roma nije popisan, a tvrde da imaju i podatke po kojima je dio Roma popisivan, ali im nije dozvoljeno da se izjasne kao Romi.
"Upisivali su ono što su oni htjeli, nisu htjeli da nam daju pristup da budemo tamo gdje se popisuje, odnosno da budemo u komisijama. U pitanju su neviđene manipulacije romskom populacijom. Imamo, takođe, informacija da su i neke druge nacionalne manjine zakinute i da će, ukoliko budu objavljeni rezultati na papiru, biti izuzetno malo Roma", tvrdi Jusić.
On je naveo da romske organizacije imaju pouzdane podatke o broju Roma i mjestima u kojim žive, pa će, kako je objasnio, nakon objavljivanja podataka iz popisa na terenu biti provjereni podaci koji budu navedeni u popisnim materijalima.
"Kad se radi o posljednjem popisu, mogu slobodno reći da su nas osakatili do kraja, jer uopšte nam nisu dali da se izjasnimo ili da se popišemo kao ono što jesmo. Ali mi nećemo stati sa svojom borbom", naveo je Jusić.
Naveo je da ovo nije prvi put da se, kako tvrdi, manipuliše romskom populacijom, rekavši da je na popisu stanovništva iz 1991. godine bilo popisano oko 9.000 Roma. Kako je rekao, prema procjenama međunarodnih organizacija i romskih udruženja, u BiH danas živi između 60.000 i 100.000 Roma.
Jusić je dodao da su tačni podaci važni, ne samo radi utvrđivanja tačnog broja Roma u BiH već radi lakšeg evidentiranja koliko Roma ima pristup osnovnim građanskim i ljudskim pravima, poput prava na zaposlenje, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Tvrdi da su Romi diskriminisani na svakom koraku.
"Radili smo neka istraživanja i došli do podatka da polovina Roma koje smo posjetili nema zdravstvenu knjižicu, a više od 95 odsto Roma nema redovna primanja. Ti podaci su alarmantni", naveo je Jusić.
Rekao je da su registrovali konkretan slučaj diskriminacije u Gračanici, gdje je, kako tvrdi, bio otvoren oglas za radno mjesto.
"Nakon što se Rom jedini prijavio na to radno mjesto, oni su poništili taj javni poziv i nisu nikog primili. U institucijama vlasti gotovo da nema zaposlenih Roma", naveo je Jusić.
U Agenciji za statistiku BiH ističu da im se ni tokom popisa niti nakon njega niko nije žalio u vezi s ovim navodima.
"Statističke institucije i popisne komisije lokalne samouprave, u okviru svojih nadležnosti, rješavale su, u najkraćem roku, sve prijave o nepravilnostima i propustima koje su dobijale tokom popisa. Svaki građanin je imao pravo, u skladu sa Zakonom o popisu, da se izjasni onako kako se osjeća", naveli su u Agenciji.
Pojasnili su da, u skladu sa odlukom Centralnog popisnog biroa, niko iz statističkih institucija ne odgovara na upite o mišljenjima i komentarima pojedinaca, medija, organizacija i institucija niti komentariše njihova mišljenja i informacije, koje izlaze iz okvira struke.
"S tim u vezi nećemo se upuštati u polemike, niti ćemo komentarisati navode gospodina Jusića", naveli su oni.
O ovim navodima upite smo poslali Savjetu Evrope, koji su obećali da će pomenute navode ispitati.
Prikrivena diskriminacija
Nedžad Jusić upozorio je da je u oblasti obrazovanja prisutna prikrivena diskriminacija Roma.
"Imamo slučajeve da romsko dijete na papiru završi osam razreda osnovne škole, a ne zna se ni potpisati. Automatski to dijete ne može u srednjoj školi da savlada gradivo, napušta školovanje i završava na marginama društva", naveo je Jusić.