Društvo

Pratite nas na Google news

Spasioci na samo jednoj javnoj plaži u BiH

Spasioci na samo jednoj javnoj plaži u BiH
Foto: Jelena Đurđević | Spasioci na samo jednoj javnoj plaži u BiH
Ljiljana Radić

BANJALUKA - S obzirom na to da stiže ljeto biće sve više kupača na rijekama i jezerima, a kako će u BiH zasad samo jedno riječno kupalište imati spasioce i procjenu rizika, savjetuje se građanima poseban oprez kad osvježenje žele da potraže u vodi, a neplivačima da ne ulaze ni u plićake.

Prošle godine je oko 20 života okončano utapanjem u BiH, a i ove godine već su zabilježene prve žrtve. Postavljanje spasilaca na javne plaže je odgovornost lokalnih zajednica, ali ipak gotovo nijedna ne izdvaja sredstva za te namjene, jer se pravdaju finansijskom krizom u lokalnim kasama.

"Kada govorimo o bazenima, većina tih kupališta ispoštovala je neke smjernice iz pravilnika koji reguliše tu oblast i imaju procjenu rizika i spasilačke ekipe. Nažalost, na otvorenim vodama nema niti spasilaca niti procjene rizika. Toga nema ni jezero Balkana niti rijeke i druga riječna kupališta širom BiH. Jedina plaža koja sve to ima je ona kod Zelenog mosta na Vrbasu, na kojoj bi od 1. jula trebalo da rade četiri spasioca", kazao je Miroslav Mišković, koordinator za rad Spasilačke službe u BiH.

Prema njegovim riječima, zbog toga što ih niko stručan ne nadgleda, kupači bi trebalo da budu posebno oprezni prilikom kupanja na divljim kupalištima jer plivaju na svoju odgovornost.

Na kupalištima u bazenima prošle godine, kako kaže Mišković, bilo je više od 1.000 intervencija i nije bilo utapanja, a obuke za spasioce traju intenzivno.

"Na tržištu ne možete naći slobodnog spasioca. U Bijeljni ih nedostaje pa se mora prvo održati kurs, zbog čega sva kupališta ni ne mogu početi s radom. U Trebinju se, takođe, prvo mora održati kurs", rekao je Mišković.

Kako su upozorili spasioci, veliki problem su djeca, koja iako ne znaju plivati skaču u bazene, a najviše se prse oni koji su "poluplivači", koje je stid pokazati da nemaju dobre plivačke sposobnosti. Za njih su posebno opasne rijeke i jezera.

Kako pojašnjavaju spasioci, najvažnije je na vrijeme otkriti neplivača, jer kada ga lociraju nije ga problem izvaditi iz vode pošto spasilac do žrtve može stići za manje od četiri minuta i spriječiti tragediju.

Zoran Vlaho, načelnik Interventne spasilačke službe iz Mostara, upozorio je da ljudi moraju biti svjesni svojih plivačkih mogućnosti jer su rijeke drugačije od bazena i mirnih voda, a najviše nesreća se dešava baš na divljim vodama.

"Prije plivanja na divljim vodama trebalo bi da se prođu ozbiljnije plivačke obuke", rekao je Vlaho.

Kod divljih voda, upozoravaju stručnjaci, niko ne zna koje sve opasnosti vrebaju ispod vodene površine i o kakvim se dubinama ili ponorima radi.

Preporuke za kupače:

•        Stalan nadzor djece u vodi čak i pri kupanju u kadi i malim bazenima.

•        Ulazak u vodu treba da bude postepen da se tijelo privikne na temperaturu

•        Izbjegavanje skakanja u vodu

•        Izbjegavanje kupanja i plivanja neposredno nakon obroka

•        Oni koji boluju od hroničnih bolesti treba da se kupaju u društvu

•        Korištenje sigurnih kupališta

•        Korištenje sigurnosnog prsluka

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije