Društvo

Pratite nas na Google news

Stojanović: Voda treba da bude generator privrednog razvoja

Stojanović: Voda treba da bude generator privrednog razvoja
Foto: N.N. | Stojanović: Voda treba da bude generator privrednog razvoja
Dejan Tovilović

BANJALUKA - U proteklih nekoliko godina mnogo više sredstava se ulagalo u zaštitu od voda nego u korištenje vode kao značajnog privrednog potencijala, pa bi kroz integralno upravljanje vodama trebalo ići ka tome da se ostvari što veća upotreba u druge svrhe, pojašnjava Čedomir Stojanović, pomoćnik ministra u resornom ministarstvu za resor vodoprivrede, inače doktor poljoprivrednih nauka s velikim iskustvom u privredi.

Do sada je urađen značajan dio posla, a završetak svih tih projekata, u koje bi Vlada Republike Srpske uložila oko 190.000.000 KM, planiran je do kraja 2021. godine.

"Ovakva zaštita će omogućiti građanima jedan spokojniji i mirniji život, posebno u području koje je izloženo visokom riziku od poplava. Sa druge strane će donijeti sigurnost investitorima koji imaju ambicije da ulažu u razvoj ovih područja, a imaćemo i situaciju da ta vodna bogatstva više ne predstavljaju prepreku privrednom razvoju, nego njihovim planskim korištenjem postaju veliki potencijal privrednog razvoja", kaže Stojanović.

On smatra kako voda treba da predstavlja generator privrednog razvoja i da se, i pored vodosnabdijevanja, koristi u većoj mjeri za navodnjavanje poljoprivrednih površina, proizvodnju električne energije, turizam, riječni saobraćaj.

Tek oko 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj pokriveno je sistemom za navodnjavanje, što je, prema riječima stručnjaka, veoma malo, jer je ozbiljna poljoprivredna proizvodnja bez ovih sistema skoro pa nezamisliva.

Poređenja radi, 1990. godine na ovom području je bilo oko 7.000 hektara zemljišta koje se navodnjavalo.

Kako bi se situacija promijenila, Vlada RS je preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučila da realizuje projekte kroz koje će veliki dio površina biti pokriven sistemima za navodnjavanje i tako modernizovati proizvodnju i povećati prinose.

Do sada su realizovani projekti u Semberiji, Pelagićevu i Bratuncu na površinama od oko 1.300 hektara, a u toku su projekti u Trebinju i Ljubinju na oko 1.250 hektara zemljišta, pojašnjava Stojanović.

Takođe, najavljuje on, uskoro treba da započne i izgradnja akumulacije i sistema za navodnjavanje u Potkozarju te sistema za navodnjavanje u Semberiji korištenjem kanalske mreže i sistema u Maglajanima.

"Realizacijom ovih projekata biće omogućena sigurnija i kvalitetnija proizvodnja na ovim područijima, čime će poljoprivredni proizvođači biti konkurentniji na tržištu", kaže Stojanović.

Prema njegovim riječima, poljoprivredu treba razvijati da postane konkurentna na tržištu kroz nabavku mehanizacije i savremenije opreme u proizvodnji, a poljoprivredne proizvođače stimulisati da ulaze u proizvodnju kultura koje donose veće finansijske efekte sa jedinice površine.

Inače, paralelno s izgradnjom sistema za navodnjavanje aktivno se radi i na izgradnji i rekonstrukciji nasipa, regulaciji kanalske mreže i vodotokova.

Kada su planovi za naredni period u pitanju, on poseban akcenat stavlja na izgradnju drinskog nasipa kao jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, a kojim će šire područje grada Bijeljine biti zaštićeno od poplava.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije