BANJALUKA - Na "ludi kamen" u Srpskoj lani su stala 5.954 para, što je, u odnosu na godinu ranije, 391 sklopljeni brak više, a nadu u opstanak porodice ulivaju i podaci o smanjenom broju razvoda.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prošle godine na 1.000 stanovnika bila su 5,2 sklopljena braka, a najveći broj njih, 90,9 odsto, bio je između državljana BiH.
"Nevjeste su u 466 brakova imale strano državljanstvo, dok su 72 mladoženja bili stranci ", naveli su iz Zavoda.
S druge strane, broj razvoda lani je bio manji za 40 u odnosu na godinu ranije, ali i dalje svaka šesta bračna zajednica "puca".
Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da su brakovi lani najčešće pucali u Banjaluci, gdje se razvelo 267 parova, u Bijeljini 111, Doboju 63, Prijedoru 62 i Tesliću 51.
"Trajanje braka prije razvoda u prosjeku je bilo 13,5 godina, a najviše parova se razvelo od prve do pete godina braka, i to 20,6 odsto parova. Oko 20 odsto supružnika razišlo se između pete i devete godišnjice, a najmanje razvoda bilo je tokom prve godine braka, tek 2,9 odsto", pokazuju podaci Zavoda.
Najveći broj brakorazvodnih parnica pokrenuli su parovi bez izdržavane djece, i to 43,6 odsto, sa jednim djetetom 21,7 odsto, a sa dvoje i više djece njih oko 18 odsto.
Psiholog Aleksandar Milić kaže da je povećanje broja sklopljenih brakova veoma ohrabrujuće jer je institucija braka u današnje vrijeme značajno poljuljana.
"Prethodnih godina imali smo pad sklopljenih brakova i povećanje broja razvoda, a ovo je nada da bi društvo ponovo moglo da se okrene formiranju i razvijanju porodice, kao dobrog stila življenja i zdravog društva", naveo je Milić. Dodao je da je sve više asocijalnih osoba, koje uživaju u samoći, zbog čega škole moraju uzeti veću ulogu.
"Zdrav stil odrastanja djece je presudan za formiranje sopstvene porodice i roditelji zajedno sa školama moraju djeci "usaditi" ideju braka i porodice", rekao je Milić.
Psiholog u Centru za socijalni rad u Bijeljini Cvijanka Rakić kaže da su najčešći razlozi za krah bračne zajednice nepremostive razlike bračnih supružnika u karakteru, viđenju života, a tu je i manjak komunikacije, miješanje srodnika, nasilje u porodici, alkoholizam, a u posljednje vrijeme sve je češće i pataloško kockanje.
"Ljudi se razvode i zbog velikog broja preljuba, pogotovo otkako su društvene mreže uzele maha, pa je lakše otkriti prevaru. Primjećujemo i da su ljudi sve skloniji hedonizmu, pa nam dolaze parovi i kažu da se više ne vole. Lično zadovoljstvo je danas u prvom planu, za razliku od nekada kada su ljudi više razmišljali o socijalnom i ekonomskom opstanku, a ne o ličnim potrebama", rekla je Rakićeva.
Isti razlozi za razvod muče i Banjalučane koji se odluče na ovaj korak, a u Centru za socijalni rad Banjaluka kažu da veoma mali broj supružnika koji podnesu zahtjev za razvod prilikom postupka mirenja odustane od te ideje.
"Svega pet odsto parova se izmiri, a razlog je što u najvećem broju slučajeva bračni partneri podnose zahtjev za postupak mirenja kada su njihovi odnosi već trajno narušeni ili je došlo do prekida bračne zajednice", rekli su u Centru i apelovali na bračne partnere da zatraže savjetovanje i stručnu pomoć od profesionalaca, kako bi im pomogli da u ranim fazama prevaziđu bračnu krizu u kojoj se nađu.
Sve stariji u brak
Podaci Zavoda pokazuju da je u Srpskoj evidentno odgađanje braka kod oba pola, te sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu koji se odlikuje sve kasnijim uplovljavanjem u bračnu luku, što posljedično dovodi do smanjenog nataliteta i negativnog prirodnog priraštaja.
"Prosječna starost pri sklapanju braka za mladoženje je lani bila 32,2 godine i, u odnosu na 1998. godinu, ta starost je povećana za 1,6 godina. Prosječna starost nevjeste lani je iznosila 28,7 godina i, u odnosu na 19 godina ranije, povećana je za 2,3 godine", podaci su Zavoda.
(Glas Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.