Društvo

U Srpskoj izdato četiri miliona e-recepata

U Srpskoj izdato četiri miliona e-recepata
Foto: Ilustracija | U Srpskoj izdato četiri miliona e-recepata

BANJALUKA - Od uvođenja elektronskog načina izdavanja recepata, odnosno e-recepta, u Srpskoj ih je izdato ukupno četiri miliona, potvrdili su za "Nezavisne novine " iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Elektronski recepti su na snazi od prvog aprila prošle godine, a prema riječima Fonda, ova praksa pokazala se kao veoma uspješna, što potvrđuju i brojke.

"E-recepti su značajno ubrzali i pojednostavili proceduru propisivanja lijekova", kažu iz Fonda.

Prema njihovim riječima, procedura izdavanja i podizanja lijekova je sada značajno olakšana svima, a ovdje posebno naglašavaju koliko ovo znači hroničnim bolesnicima.

"To su pacijenti koji koriste dugoročne terapije koje im sada, sa uvođenjem elektronskog izdavanja recepta, ljekari mogu propisati u većoj količini, odnosno količini dovoljnoj za maksimalno tri mjeseca", kažu iz Fonda.

To dalje znači da pacijent u tom periodu ne mora odlaziti kod porodičnog doktora po recept, pa potom svaki put opet u apoteku. "Više nije potrebno odlaziti u ambulantu porodične medicine samo radi recepta, jer se oni sada direktno podižu u apoteci", ističu iz FZO RS.

Kako dodaju, elektronski recepti imaju svoja ograničenja, odnosno imaju limit na količinu doze na koju se recept može izdati, a ovo je opet posebno važno za pacijente koji koriste dugoročne terapije.

"Kod korisnika dugoročne terapije, količina propisanog lijeka ne može biti veća od doze dozvoljene za 90 dana", ističu iz Fonda, dodavši da se ovo ne odnosi na lijekove koji sadrže opojne droge, čiji maksimalni propisani period ne smije prelaziti 30 dana upotrebe.

Elektronski recepti su ograničeni i rokom u kojem se mogu podići, a taj rok je 15 dana, izuzev za antibiotike i lijekove koji sadrže opojne droge i psihotropne supstance, čiji se recept mora podići u roku od tri dana.

Iako jedan recept može biti dovoljan za tri mjeseca, ljekari svakako savjetuju da hronični bolesnici češće odlaze na preglede ako za to postoji potreba i ako to porodični doktor traži, jer on ima najbolji uvid u zdravstveno stane pacijenta.

"Važno je da doktori provjeravaju zdravstveno stanje pacijenta kako bi analizirali efekte lijekova koje pacijenti koriste, da li ti lijekovi daju rezultate, da li je potrebno da se mijenja terapija i slično", ističu iz Fonda.

Podsjećamo da su recepti u elektronskoj formi zvanično u upotrebi od aprila 2022. godine kao dio projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), a kako kažu iz Fonda, zadovoljni su kako se projekat do sada sprovodi u praksi.

"E-recepti uvedeni su kako bi donijeli brojne prednosti u zdravstvu Srpske, poput bržeg izdavanja lijekova, smanjenja mogućnosti grešaka u propisivanju, minimalnog korištenja papira i ostalo", kazali su ranije iz FZO-a.

Osim elektronskih recepata, IZIS podrazumijeva i primjenu elektronskih kartica umjesto zdravstvene knjižice, koje je, podsjećamo, prema podacima od početka ove godine preuzelo 90 odsto osiguranika, odnosno 840.000 građana Srpske.

Modernizacija zdravstvenog sistema Srpske je postupak podizanja recepata olakšala i starim i mladim, a kako nam je kazala jedna mlada Banjalučanka, koja je bila skeptična u vezi s ovim sistemom, podizanje antibiotika nije nikad bilo jednostavnije.

"Otišla sam u prvu apoteku koja mi je bila najbliža, pitali su me za ime i matični broj i odmah mi dali moj antibiotik. Iznenadila sam se ekspresnošću", kazala je ona.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije