BANJALUKA - Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez više od 20.000 stanovnika, a neke opštine, posebno u Hercegovini, suočavaju se sa demografskim izumiranjem, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS.
Prema podacima ovog zavoda, u RS su u prošloj godini bila 1.147.902 stanovnika, dok je 2014. godine ta brojka iznosila 1.167.082 stanovnika.
"To pokazuje da je u RS za pet godina skoro 20.000 stanovnika manje", naveli su u ovom zavodu.
Ističu da je tokom prošle godine u RS ukupan broj živorođene djece bio 9.568, dok su u istom periodu umrle 14.763 osobe.
"Stopa prirodnog priraštaja u 2018. godini iznosila je -4,6 promila i nepromijenjena je u odnosu na 2017. godinu", rekli su u ovom zavodu.
Dodaju da su 2017. godine samo dvije opštine u RS imale pozitivan prirodni priraštaj, i to Banjaluka i Laktaši.
Demograf Stevo Pašalić rekao je da je RS tokom posljednjih 27 godina migracijama izgubila oko 355.000 stanovnika.
"Stanovnike nismo izgubili prirodnim kretanjem, već migracijama, tačnije emigracijama", rekao je Pašalić.
Dodaje da posljednjih nekoliko godina Banjaluka konstantno ima pozitivan prirodni priraštaj.
"Banjaluka je najveći grad RS, koja i dalje ima priliv stanovništva iz ruralnih područja, zbog toga ima najbolji indeks demografskog razvoja i svrstava se čak u progresivna demografska područja", rekao je Pašalić.
Istakao je da pored Banjaluke još neki gradovi kao što su Laktaši, Zvornik i Trebinje imaju dobar indeks demografskog razvoja.
"Sa druge strane, neke manje opštine kao što su Kalinovik, Čajniče i Rudo suočavaju se sa demografskim izumiranjem. Zabrinjavajuće su opštine koje imaju produbljenu negativnu stopu prirodnog priraštaja", istakao je Pašalić.
Ističe da je pozitivna vijest da je tokom 2018. godine u RS rođeno 229 djece više nego godinu dana ranije.
"To ne mora ništa da znači, ali ako se nastavi taj pozitivan trend, mogli bismo za dvije do tri godine vratiti nivo rađanja na 10.000 stanovnika", rekao je Pašalić.
Dodao je da u RS postoji sve više napuštenih prostora koji će se teško revitalizovati.
"Neke prostore koji još uvijek imaju ekonomske resurse i infrastrukturu treba sačuvati, posebno njihovo autohtono stanovništvo. Ovo se najviše odnosi na ruralna područja", zaključio je Pašalić.