SP Qatar 2022.

Društvo

U minusu više od pola miliona građana BiH

U minusu više od pola miliona građana BiH
Foto: NN | U minusu više od pola miliona građana BiH

SARAJEVO - Više od pola miliona građana BiH u ovom trenutku ima dozvoljeno prekoračenje na svojim bankovnim računima, a ukupna zaduženost po ovom osnovu veća je od 310 miliona KM.

To praktično znači da svaki šesti stanovnik BiH ima minus na računu, što, prema riječima stručnjaka, nije iznenađenje, jer građani na razne načine pokušavaju da riješe svoju nelikvidnost.

Iz Centralne banke BiH za "Nezavisne novine" poručuju da 544.235 građana ima dozvoljeno prekoračenje, a da zbirno ono iznosi 310.231.926,39 KM.

Ipak, iz Agencije za bankarstvo RS pojašnjavaju da se po ovom pitanju u obzir mora uzeti činjenica i da svi građani koji su zatražili prekoračenje na računu nisu iskoristili ta sredstva, i da ona i dalje stoje netaknuta.

Sa druge strane su oni koji su iskoristili mogućnost dozvoljenog minusa, i to u smislu jedne vrste zaduženja, a taj novac najčešće koriste prilikom kupovine kućanskih aparata ili sličnih stvari.

Međutim, stručnjaci tvrde da se prekoračenje na računima sve češće traži za svakodnevne potrebe građana, jer primanja ne mogu pokriti mjesečne troškove.

"Primanja naših građana su takva da neki iznenadni događaji ili čak i neki troškovi u porodici koji nisu iznenađenje predstavljaju udar na budžet. Evo najslikovitiji primjer, upravo sada ulazimo u zimsku sezonu, a kod nas se tada, na primjer, nabavljaju zimske gume. Mislim da je to paradoks, i da je to karakteristično za naše područje, a nikako za zemlje u kojma su primanja građana daleko veća, da se za nabavku zimskih pneumatika građani moraju zaduživati i da se ne mogu iz lične zarade kupiti četiri gume", kaže za  "Nezavisne novine" ekonomista Siniša Pepić.

Prema njegovim riječima, većina građana BiH se nalazi u sličnoj situaciji.

"Jednostavno, oni su u situaciji da, kako znaju, moraju pronaći rješenja za trenutnu nelikvidnost", navodi Pepić, za koga najveći problem prilikom odluke da se od banke traži dozvoljeno prekoračenje po računu predstavlja to što građani često i nisu svjesni da će se taj minus jednog dana morati izmiriti.

"Odnosno, po isteku ugovora o minusu po tekućem računu, a prije produžetka istog, stanje na računu (saldo) mora biti nula, tj. prethodno zaduženje se mora dovesti do nule kako bi se omogućilo novo prekoračenje po računu. Tu građani često ulaze u dužničko ropstvo i taj vid zaduživanja predstavlja omču oko vrata svima onima koji se odluče za takav vid pozajmice", pojašnjava Pepić.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne, u potpunosti je saglasan da navedeni podaci ne predstavljaju nikakvo iznenađenje i da je, nažalost, opštepoznata stvar da znatan broj građana BiH traži način da zakrpi rupe u svom budžetu.

"Više to nije uopšte ono, uslovno rečeno, posuđivanje od banke da bi kupili neku veću stvar, već je to posuđivanje da bi se kupila hrana", navodi za "Nezavisne novine" Arnautović.

I on, poput ekonomskih analitičara, ističe da građani moraju znati da ova sredstva (dozvoljeno prekoračenje po računu) ne dobijaju džaba, i da i na njih ide kamata, koja uopšte nije mala.

"Zavisno od banke do banke, ako građani uđu u dozvoljeni minus na neki iznos od 1.000 KM, oni će mjesečno dati nekih od 10 do 30 KM. To znači da će svaki mjesec građani ta sredstva i te kako platiti bankama", naglašava Arnautović.

BiH po ovom osnovu nije jedinstvena u Evropi, a sličnu muku, kažu zvanični podaci, muče milioni građana širom Starog kontinenta.

Naime, više od 340 miliona građana Evropske unije ima ugovorene dozvoljene minuse na svojim bankovnim računima. To je pokazala najnovija studija Evropskog parlamenta. Poznavaoci prilika ističu da su ovi podaci alarmantni, posebno ako se zna da je prekoračenje na računima najskuplje zaduživanje i da ono lako može dovesti do finansijske prezaduženosti.

Ista studija je pokazala da ovaj način zaduživanja uglavnom koriste osobe slabijeg imovinskog stanja, a da kamate na minuse u pojedinim zemljama idu do čak 35 odsto, kao što je slučaj na Malti.

U Srbiji, kako prenosi "Politika", a prema podacima koje su im dostavili iz Narodne banke Srbije (NBS), oko 1,3 miliona građana koristi ovaj vid zaduživanja.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije