Društvo

Umor koban za volanom

Umor koban za volanom
Foto: N.N. | Umor koban za volanom

BANJALUKA - Između 15 i 20 odsto saobraćajnih nezgoda u svijetu s učešćem komercijalnih vozila izazvano je umorom vozača, dok se 56 odsto profesionalnih vozača osjeća pospano, a kada bi se takva istraživanja radila kod vozača u RS i BiH, ove statistike bile bi još poraznije, kažu stručnjaci iz oblasti saobraćaja.

Ovo su podaci kojima raspolažu u Agenciji za bezbjednost saobraćaja u RS, pozivajući se na informacije sa 6. Međunarodne konferencije o bezbjednosti saobraćaja u lokalnoj zajednici na kojoj je predstavljan rad na temu "Uticaj umora vozača na bezbjednost saobraćaja".

Prema riječima Milije Radovića, direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, pri vještačenju saobraćajnih nezgoda dovodi se u pitanje psihofizičko stanje vozača, kao što je uticaj alkohola i narkotika, a sve češće se u praksi nameće i umor vozača, koji nije poremećaj, ali ima veliki uticaj na nastanak udesa, i u nekim zemljama kreće se i do 20 odsto kao uzrok saobraćajnih nezgoda.

"Kao jedan od osnovnih faktora saobraćajnih nezgoda kod profesionalnih vozača jeste upravo umor. Nažalost, kod nas je ta statistika sigurno gora, jer se vozači ne odmaraju dovoljno i voze bukvalno po 10 do 15 sati i na svoje i na tuđe kartice, što je zaista apsurdno. Situacija je takva da ako regularno vozimo sate, nema nas nigdje, takav nam je socijalni status", kaže za "Nezavisne" Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS.

Napominje da je na Zapadu praksa da u pauzi vozači ne smiju biti u kamionu i odmaraju u hotelima prije nastavka puta, dok je to za naše vozače misaona imenica.

"Naši vozači u pauzi sjednu, popiju kafu ili eventualno legnu u kabinu u kojoj je temperatura nepodnošljivo visoka. To nikako nije odmor i umor definitivno savlada vozača", kaže Grbić.

Dragan Podraščanin, vozač kamiona, kaže da je, pored umora, preveliki pritisak na vozače takođe veliki problem jer moraju sve obaviti na vrijeme, a razmišljajući o svemu tome, ne paze dovoljno na ono što im je primarni zadatak, a to je bezbjedna vožnja.

"Žurimo i nismo koncentrisani na vožnju, a na to dođe i umor, onda i ta finansijska situacija koja nas tjera da vozimo više, sve to izaziva masu saobraćajnih nezgoda", kaže Podraščanin.

Napominje da se vozači koji imaju tahografe uglavnom drže predviđenog vremena odmora, međutim pauza im ne posluži za odmor, već da obave neke druge poslove.

"U pauzi ili je angažovan na drugom poslu ili čeka papire na granici, ali sigurno ne odmara adekvatno i prosto nema vremena za pravu pauzu. Situacija je, nažalost, takva da ako bismo sve radili po propisima, ništa ne bismo zaradili jer smo svi uglavnom plaćeni po kilometru ili procentu", kaže Podraščanin.

Pri istraživanju, kao veoma značajan faktor koji doprinosi nastanku i razvoju umora kod vozača gradskih autobusa ističu se prodaja, provjera i naplata karata, a ispitanici su naveli da im interakcija s putnicima predstavlja aktivnost koja često predstavlja izvor umora i stresa.

Takođe, nefleksibilnost u rasporedu vožnje dodatno doprinosi tome pa psihofizičke sposobnosti vozača bivaju oslabljene, što za posljedicu može imati nezgodu kao što su silazak sa kolovoza i sudar sa drugim vozilom ili objektom.

Takve nezgode često imaju teške posljedice jer nastaju pri velikim brzinama zbog nepreduzimanja nikakvih radnji, pa tu najčešće nisu ni prisutni tragovi kočenja.

U SAD oko 50 odsto nezgoda s najtežim posljedicama dogodi se usljed umora vozača, a manje od šest sati sna povećava rizik od nastanka saobraćajne nezgode, dok manje od pet sati sna ovaj rizik povećava čak pet puta.

Tamo je 41 odsto vozača izjavilo da je bar jednom zaspalo tokom vožnje.

U Srbiji je utvrđeno da se oko 70 odsto profesionalnih vozača osjeća pospano tokom vožnje, a njih 17 odsto je bar jednom zaspalo tokom vožnje.

U Francuskoj je 28 odsto vozača lani prekinulo vožnju zbog umora i pospanosti.

Veći rizik na monotonim dionicama

Rizik je, navodi se u istraživanju, 10 puta veći u noćnom nego u dnevnom periodu, a od dva do deset časova čak 50 puta veći.

Vjerovatnoća nesreće je veća kad je vozač sam u vozilu ili kad putnici spavaju, a monotone i jednolične dionice brzih puteva su lokacije na kojima se nesreće najčešće dešavaju.

Kada je riječ o rizičnim grupama, to su muškarci vozači do 29 godina, a 75 odsto saobraćajnih nezgoda uzrokovanih umorom izazovu muškarci, dok vozači mlađi od 25 godina čine više od polovine učesnika u nezgodama izazvanih umorom.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije