MOSTAR - Nakon što dvije sigurne kuće koje su postojale u Mostaru mjesecima ne primaju štićenike zbog nebrige vlasti, ženama i djeci kojima je ovakvo utočište potrebno vlastitim novcem pomažu članovi nevladine organizacije da ne bi bili na ulici.
Kazala je to Azra Hasanbegović, direktorica nevladine organizacije "Žena BiH", koja je imala sigurnu kuću u Mostaru, ali zbog nepoštivanja zakona po kojem FBiH finansira sigurne kuće sa 70 odsto, a kantoni sa 30 odsto, morali su je zatvoriti prošle godine.
"Snađemo se nekako. Osobe kojima je potrebno sklonište ne ostavimo na ulici. Nemamo novca za smještaj, nego od sebe dajemo sve dok ne nađu alternativu. Međusobno krpimo sredstva. Smjestimo ih nakratko, samo da ne budu na ulici. A dalje - svaki slučaj je za sebe. Ostaje nam još da zamolimo sigurne kuće u drugim mjestima da ih prime, ali to do sada nismo činili", rekla je Hasanbegovićeva.
Istakla je da ima osoba kojima je bila potrebna zaštita u sigurnoj kući nakon što je njihova prestala da radi, te da Centar za socijalni rad ne može ništa.
"Ne mogu kod sebe da smjeste te ljude. Sa Centrom za socijalni rad sarađujemo", dodala je Hasanbegovićeva.
Ljudevit Marić, portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, rekao je da prijave nasilja u porodici nisu učestale, ali ih imaju jednu do dvije mjesečno.
Za pitanje gdje se preusmjeravaju žrtve kad sigurne kuće ne rade, uputio nas je na Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.
Iz resornog ministartva pak kažu da sigurne kuće, u koje se smještaju osobe koje su preživjele teška kršenja ljudskih prava i nasilje, nisu u sistemu socijalne zaštite, da su njihovi osnivači nevladine organizacije i finansiraju se prema projektima na koje apliciraju, a da kod ovog ministarstva u posljednje vrijeme nije bilo aplikacija za finansiranje sigurnih kuća.
Drugu sigurnu kuću u Mostaru imao je "Caritas", a ona je zatvorena od početka godine i ni u njoj nema više nikoga.
"Stvar nije samo u novcu, nego i u statusu. Nemamo županijski zakon, Gradsko vijeće ne funkcionira", kažu u "Caritasu".
Zdravka Marić, direktorica Centra za socijalni rad grada Mostara, kazala je da od početka godine nije bilo potrebe za smještaj u sigurnu kuću.
"U budućnosti i mi bismo se nekako snalazili", dodala je Marićeva.
Sabiha Husić, direktorica NVO "Medica" Zenica, kaže da preostale četiri sigurne kuće u FBiH zasad funkcionišu, ali zahvaljujući donatorima. Dodaje da je FBiH tek u četvrtak izmirila obaveze za sigurne kuće za 2015. godinu.
Husićeva je ponovo ukazala da je ono što se planira budžetom nedovoljno i upozorila da će sve sigurne kuće, u kojima su proteklih godina utočište našle hiljade žena i djece, biti ugašene ako budu usvojene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici po kojim se sigurne kuće registruju kao ustanove.
Javna rasprava o nacrtu izmjena ovog zakona okončana je prije nekoliko dana, a NVO traže mogućnost da sigurne kuće budu organzovane kao udruženja ili fondacije, kao i da se donesu standardi šta je to što sigurna kuća mora imati.
Ipak, Mira Ljubijankić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kazala je da će ovakve prijedloge NVO kao amandmane predložiti federalne parlamentarke, te se nada da će uspjeti izlobirati u svojim stranačkim klubovima da to i prođe u Parlamentu FBiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.