BANJALUKA - Na vrata javnih kuhinja u Banjaluci svakodnevno pokucaju stotine ljudi. Teško socijalno stanje, bolesti, nemogućnost pronalaska posla, sve to ih natjera, a najviše starije ljude, da dođu po topao obrok.
Ukratko:
- 440 korisnika – Gradska organizacija Crvenog krsta Banjaluka
- 800 korisnika – Mozaik prijateljstva
- 450 korisnika – Merhamet u Banjaluci, Novom Gradu i Kozarskoj Dubici
- 25 kilograma mesa – potrebno za pripremu jednog ručka u Mozaiku prijateljstva
I sve ih je više, što potvrđuju i naši sagovornici, koji kažu da hrana, s obzirom na sva poskupljenja, postaje luksuz.
Crveni krst ima 440 korisnika, najviše je starijih ljudi
Prema riječima Željke Ilić, predsjednice Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka, oni imaju fiksan broj korisnika te za sada sve funkcioniše, ali ne znaju šta ih čeka u narednom periodu.
"Imamo 440 korisnika, i tako je već godinama. Ima ljudi koji se raspituju, dolaze po informacije, no, s obzirom na to da mi ne određujemo korisnike, nego Centar za socijalni rad Banjaluka, mi ih vraćamo kod njih, a ako ispune uslove, onda se čeka slobodno mjesto", kaže Ilićeva za "Nezavisne novine".
To su, kako kaže, većinom stariji ljudi.
"Stariji ljudi su uglavnom sami i sa niskim primanjima, ali ima i mlađih koji nisu radno sposobni ili ne rade. No, trenutno nemamo nijednog korisnika na listi čekanja", dodaje Ilićeva.
"Mozaik prijateljstva" priprema obroke za 800 ljudi
Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana "Mozaik prijateljstva", za "Nezavisne" priča da je u njihovoj javnoj kuhinji 800 korisnika.
"Zamislite kako nam je sa budžetom od 12.500 KM godišnje, a sve ide preko 'Mozaika', od namještaja, hrane, tekstila… Imamo i pet auta, treba platiti plin, struju, vodu. Hrana je postala veliki luksuz, a ono što je najpogubnije je to što svaki dan dobijamo pozive institucija koje se bave ljudima, te pitaju može li se nekome pomoći", napominje Subašić.
A, kako kaže, nije nimalo lako, jer su mnogi ljudi u teškoj situaciji.
"Ima i onih koji se bore ne bi li opstali, ali nije jednostavno. Mi imamo i donatore, ljudi koji se odazovu na naše apele, pošalju nam ili dostave hranu, kupus, krompir, mrkvu. Evo, na primjer, u jedan ručak ide 25 kg mesa. Neki dan smo dobili 400 kg mesa, i to će nam trajati do 15 dana", navodi Subašić.
Merhamet upozorava na nedostatak podrške i rast troškova
I Jasmin Spahić, direktor Regionalnog odbora "Merhameta" Banjaluka, koji pokriva tri
narodne kuhinje, i to u Banjaluci, Novom Gradu i Kozarskoj Dubici, za "Nezavisne" priča da imaju oko 450 korisnika, iako taj broj varira u ljetnim i zimskim danima.
"Kad dođe zima, veći je broj korisnika u javnim kuhinjama, jer sezonski radovi prestaju i tada se ljudi prijavljuju na kuhinje da bi mogli preživjeti zimu. Situacija je prilično teška, a ove godine smo izostali što se tiče podrške Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, jer sredstva nisu dodijeljena svim "Merhametima", tj. samo je dodijeljeno "Merhmetu" Doboj 10.000 KM", kaže Spahić.
Iako, priča on, ne znaju šta je razlog tome, ipak se nadaju da će Ministarstvo iznaći načina da im se ta sredstva ponovo vrate.
"Bez toga će biti veoma teško funkcionisati u narednom periodu, jer nam poskupljuju struja i režije, i sve to nam stvara velike probleme", kaže Spahić te dodaje da je sve manje ljudi koji doniraju.
"Sve je manje i javnih poziva za podršku humanitarnim organizacijama koje se bave ovim pitanjem. Želim napomenuti da je 'Crveni krst' Republike Srpske posredstvom Vlade RS u više navrata obezbjeđivao brašno, ulje, šećer, hranu koja nam je i te kako pomogla nastavak rada kuhinja na prostoru RS", navodi on.
Pojašnjava da obroke donose i na kućni prag za osobe koje nisu u stanju da dolaze u kuhinju te napominje da su u njihovim kuhinjama ljudi svih nacija, vjera, i oni koji ispunjavaju uslove, odnosno da su socijalni slučajevi i da imaju urednu dokumentaciju koju potvrđuju posredstvom Centra za socijalni rad.