HAG - Advokat jednog od šefova nekadašnje OVK Kadrija Veseljija Ben Emerson izjavio je da su optuzbe protiv njegovog klijenta na vrlo tankoj osnovi kako se njegovo ime uopšte ne pojavljuje u do sada objelodanjenm dokazima, niti se navodi da je počinio neko krivično djelo.
“Ne tvrdi se da je on bio prisustan niti da je bio direktan učesnik u događima iz optužnice na 34 lokacije, već se povezuje sa njima kroz neke dokumente”, naveo je Emerson na statusnoj konferenciji u Hagu kritikujući veliki broj obelodanjenog dokaznog materijala tužilaštva za koji tvrdi da je haotičan i nerelevantan.
Pored Veseljija, na istoj optužnici nalaze se takođe nekadašnji šefovi OVK Hašim Tači, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi.
Britanski advokat je više puta ponovio da “ne postoji ni trunka dokaza protiv Veseljija kada je u pitanju činjenje bilo kakvog zločina”, optužujući tužilaštvo da haotičnim obelodanjivanjem materijala otežava posao odbrani koja ne može da započne svoje djelotvorne istrage u korist optuženih.
“Mi kao članovi britanske advokatske komore imamo obavezu da ne učestvujemo u postupcima gde se vrši uskraćivanje pravde” bio je izričit Emerson, čijih nekoliko kolega advokata iz Velike Britanije brani ostale optužene.
Veseljijev branilac dodao je da ako tužilaštvo bude insistiralo da suđenje počne u septembru odbrana ima bojazan da će se profesionalno obrukati.
Napomenuo je da ne vjeruje da tužilaštvo želi da ovo bude pravičan postupak, i pritom je pozvao glavnog tužioca Džeka Smita da pojasni na kojim osnovama zasniva optužbe i dokaze protiv optuženih.
“Pitam tužioca Smita kako je moguće da je odbrana ne može da završi svoje istrage dok tužilaštvo ne odluči šta će da koristi ovom predmetu iz ogromnog broja događaja i incidenata i kako želi da dokaže krivicu optuženih - šta je njegova teza”, izjavio je Emerson.
Dalje je naveo da tužilaštvo vodi politiku koja ima za cilj da ometa odbranu i pozvao je sud da interveniše jer će suđenje, kako je naveo, skrenuti sa kolosijeka na kojem treba da bude.
Specijalizovano tužilaštvo Kosova prethodno je saopštilo da je objelodanilo odbrani sve dokaze koje je koristilo u prilog potvrđivanju optužnice protiv Hašima Tačija i drugih šefova OVK, dok je obelodanjivanje drugih dokazanih marerijala u toku.
Branioci optuženih su sa druge strane negodovali zbog načina koji im tužilaštvo predstavlja dokaze, tvrdeći da primaju ogroman broj haotičnog materijala i da nisu u mogućnosti da počnu svoje djelotvorne istrage.
Tužilaštvo je na konferenciji predočilo da planira da većinu svjedoka, čiji su iskazi predočeni sudu u prilog optužnici, pozove da svjedoče na suđenju.
Predstavnica Specijalizovanog tužilaštva Kerl Loson napomenula je da su za neka dokumenta i dokaze zatražene zaštitne mere, prije objelodanjivanja, dok će za neke tužilaštvo tek tražiti zaštitu od suda.
Tačijev advokat Dejdid Huper je rekao da je odbrani sporan način na koji tužilaštvo objelodanuje materijal jer nije od velike pomoći.
"Mogu da kažem čak da kažem da je u odnosu na objelodanjivanje dokaza pre drugim tribunalima, ovaj je od najmanje koristi. Pomoć koja se dobija od strane koja objelodanjuje matrijal trebalo bi da bude jasna", naveo je Huper.
Konferenciji pred sudijom za prethodni postupak ne prisustvuje Tači ni ostali optuženi, koji su izrazili želju da je prate putem video linka iz pritvorske jedinice u Hagu.
Njihove interese pred sudom i tužilaštvom zastupaju advokati, od kojih su neki prisutni u sudnici, a drugi su uključeni u raspravu putem video veze.
U sudnici je glavni Specijalizovani tužilac Džek Smit, kao i njegovi popmoćnici Alan Tiger, Dejvid Harbak, Madlin Baha i Kerl Loson.
Specijalizovano tužilašvo je stava da suđenje Tačiju, Redžepu Seljimiju, Kadriju Veseljiju i Jakupu Krasnićiju treba da počne u septembru ove godine, tri mjeseca nakon što završi sa objelodanjivanjem dokaza, dok odbrana traži da to bude godinu i po dana nakon završetka objelodanjivanja dokaza.
Tužilaštvo planira da sav dokazni materijal objavi do jula.
Tači i ostali su uhapšeni početkom novembra 2020. godine. On je prethodno podnio ostavku i predao se haškom sudu.
Sva četvorica nekadašnjih šefova OVK su optuženi za niz ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i terete se za zločine širom 40 mjesta u kojima su ljudi neosnovano lišavani slobode, mučeni i ubijani, te im prijeti kazna doživotnog zatvora.