Afera sa desetinama hiljada tona nezakonito odloženog otpada koja posljednjih dana potresa Hrvatsku ima i mnogo stariju vezu s ove strane Save.
Naime, firma Tipos Resurs, koja se danas pojavljuje u istrazi velike ekološke afere u Hrvatskoj, bila je još 2014. godine uključena u posao sa spornim otpadom koji je završio u Derventi.
Republička ekološka inspekcija tada je utvrdila da je riječ o medicinskom otpadu za koji derventska firma "Pramat plast" nije imala potrebnu dozvolu i naredila da se pošiljka vrati upravo firmi Tipos Resurs u Hrvatsku.
Nezavisne novine su o tome izvještavale još 2014. godine. Seriju tekstova o toj temi možete da pronađete na ovom LINKU.
Otpad je tada u Derventu dopremljen u takozvanim "džambo vrećama", od kojih su neke bile oštećene tokom transporta. Dio otpada raznijeli su vjetar i životinje, a problem su prvi uočili građani koji su alarmirali nadležne službe.
Policija je dežurala tokom uklanjanja, a Republička ekološka inspekcija dala je "Pramat plastu" rok od 15 dana da sporni otpad vrati u Hrvatsku.
Sa istim papirima uvezene 23 pošiljke
Slučaj iz Dervente bio je još ozbiljniji zbog podatka da sporna pošiljka nije bila jedina.
Prema tadašnjoj evidenciji nadležnih službi, "Pramat plast" je tokom 2014. godine sa istom dokumentacijom u BiH uvezao 23 pošiljke sa ukupno oko 358 tona otpada.
Firma je imala dokumentaciju za prekogranični uvoz otpada koji nije opasan, ali nije imala dozvolu za uvoz medicinskog otpada.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite životne sredine tada je navelo da je oko 100 tona otpada iz Hrvatske, preko Tipos Resursa kao posrednika, poslano firmi u Derventi. U dokumentima je bio označen kao miješani neopasni otpad, odnosno "ostaci od plastične ambalaže", koji je trebalo da bude zbrinut po cijeni od deset evra po toni.
Ekološka inspekcija Republike Srpske utvrdila je, međutim, da uvoznik nema potrebnu dozvolu i naredila vraćanje pošiljke.
Oko 40 tona u jednom trenutku već je bilo vraćeno u Hrvatsku i stavljeno pod carinski nadzor.
Ista firma danas u centru mnogo veće afere
Više od decenije kasnije Tipos Resurs ponovo se pojavljuje u slučaju otpada, ali su razmjere sada višestruko veće.
Firma je formalno u vlasništvu Monike Šincek, dok USKOK njenog supruga Josipa Šinceka smatra stvarnim voditeljem poslovanja u periodu obuhvaćenom istragom.
Prema sumnjama istražitelja, preko Tipos Resursa i firme Izoxeco organizovani su prihvat, transport i nezakonito odlaganje velikih količina plastičnog, medicinskog i drugog otpada iz Italije, Slovenije i Hrvatske.
Istraga obuhvata više lokacija, među kojima su Gospić, Varaždin, Benkovačko Selo i Senj, navodi Index.
Prema podacima državnih institucija, izjavama zvaničnika i informacijama koje su objavili hrvatski mediji, na tim lokacijama nalazi se najmanje oko 68.000 tona otpada.
Desetine hiljada tona kod Gospića
Najveće količine pronađene su na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Gospiću.
Fond za zaštitu životne sredine procjenjuje da se samo na toj lokaciji nalazi oko 45.000 tona opasnog i neopasnog otpada.
U Varaždinu se, prema riječima gradonačelnika Nevena Bosilja, u prostoru nekadašnje fabrike namještaja Mundus nalazi još oko 5.000 tona.
Prema podacima iz istrage koje je ranije objavio Jutarnji list, u nekadašnjem kamenolomu u Benkovačkom Selu, prema podacima iz istrage koje su objavili hrvatski mediji, odloženo je približno 16.000 tona otpada, a prema nekim podacima i 35.000 tona.
USKOK je istragu otvorio u februaru 2025. protiv deset osoba i četiri firme, zbog sumnje da je otpad zakopavan u zemlju, prekrivan zemljom i šljunkom ili ostavljan na otvorenim površinama koje za to nisu bile predviđene.
"Vječne hemikalije" pronađene u podzemnim vodama
Posebnu zabrinutost izazvalo je dopunsko vještačenje koje je objavio USKOK.
U podzemnim vodama nizvodno od ilegalnog odlagališta u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću pronađeni su PFAS spojevi, poznati kao "vječne hemikalije".
Prema zaključku vještaka, rezultati dodatno potvrđuju da nezakonito odlaganje otpada na toj lokaciji ima stvarni lokalni uticaj na podzemne vode.
Zbog dugotrajnog odlaganja otpada i specifične građe podzemlja, upozoreno je da bi posljedice mogle biti dugotrajne.
Istovremeno, hrvatsko Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije navodi da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio da je voda za piće ispravna.
Stručnjak upozorio građane da ne prilaze otpadu
Zamjenik direktora Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr Andrija Štampar" Bruno Cvetković upozorio je da dosadašnje analize otpada nisu bile namijenjene procjeni njegovog uticaja na zdravlje ljudi.
U većini analiziranih uzoraka pronađene su povišene vrijednosti rastvorenog organskog ugljenika, a zabilježene su i povišene koncentracije antimona.
Cvetković je za N1 objasnio da sami ti rezultati ne znače automatski da otpad ugrožava zdravlje, već da ne ispunjava kriterijume za odlaganje na pojedine vrste deponija.
"Ove analize nisu napravljene da se procijeni uticaj na zdravlje ljudi, tako da ne možemo reći utiče li taj otpad na zdravlje", rekao je Cvetković.
Građanima je zato preporučio maksimalan oprez.
"Ne približavajte se lokaciji, ne dirajte otpad i pratite preporuke za građane te informacije o kvalitetu vode", poručio je.
Sanacija sa 2,1 poskupjela na 4,72 miliona evra
Dok traje istraga, država pokušava da pronađe način za uklanjanje ogromnih količina otpada.
Hrvatsko Ministarstvo saopštilo je da je procijenjena vrijednost samo prve faze sanacije u Gospiću povećana sa 2,1 na 4,72 miliona evra bez PDV-a.
Na prvi tender nije stigla nijedna ponuda.
Dodatne konsultacije sa zainteresovanim firmama pokazale su da cijena i mogućnost zbrinjavanja zavise od sastava otpada, posebno udjela hlora, koji utiče na mogućnosti termičke obrade.
Odvojeno je raspisan postupak za uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada u "big bag" vrećama, procijenjen na dodatnih 400.000 evra bez PDV-a.
Odabrani izvođač mogao bi imati do 12 mjeseci samo za uklanjanje rasutog otpada sa lokacije i još toliko za njegovo konačno zbrinjavanje.
Za zakopani otpad traže rješenje širom Evrope
Još je složeniji problem otpada koji je zakopan.
Fond se prvo obratio 15 stranih operatera, a zatim još desetinama upravljača deponijama opasnog otpada i energanama u Evropskoj uniji.
Provjeravana je čak i mogućnost trajnog skladištenja otpada u zatvorenim bivšim rudnicima soli.
Kao moguća rješenja razmatraju se odlaganje na deponijama opasnog otpada, energetska obrada ili kombinacija tih metoda.
Ministarstvo tvrdi da ono i Fond nisu izdavali dozvole za spornu lokaciju niti su bili nadležni za inspekcijske kontrole.
Istovremeno je samo Ministarstvo otvorilo pitanje kako ogromne promjene na prostoru između 2020. i 2024. godine nisu ranije primijetile institucije koje su imale ovlašćenja da djeluju na terenu.
"Kako niko nije vidio šlepere?"
To pitanje postalo je jedno od ključnih u cijeloj aferi.
Hrvatskog premijera Andreja Plenkovića novinari su pitali kako je moguće da niko nije primijetio veliki broj šlepera koji su dovozili i istovarali otpad.
"Ne znam. To će se sve utvrditi u istrazi", odgovorio je Plenković.
On je poručio da će odgovorni za nezakonito odlaganje otpada morati odgovarati, kao i da će država sprovesti sanaciju.
"Poruka građanima je da će oni koji su odgovorni za to da je otpad tamo završio odgovarati, a da će se otpad sanirati", rekao je Plenković.
Građani upozoravali, a problem godinama rastao
Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" tvrdi da je na problem upozoravala mnogo prije nego što su u javnost izašli najteži nalazi.
Vjekoslav Bušić iz inicijative rekao je za Telegram da je "sistem nefunkcionalan, da troši vrijeme i novac, a institucije uopšte ne komuniciraju".
"Postavlja se opravdano pitanje zar su građani zaista morali izaći na masovni protest i zaprijetiti blokadom auto-puta da se napokon objave sve analize i nalaz i mišljenje vještaka", rekao je Bušić.
Građani tvrde da su institucijama prijavljivali moguću opasnost od zagađenja, ali da odgovarajuća reakcija nije uslijedila na vrijeme.
Upozorenja i na Štikadu i Zrmanju
Afera se ne završava na već poznatim lokacijama.
Saborski poslanik Mosta Zvonimir Troskot upozorio je i na Štikadu, gdje se, prema navodima njegove stranke, nalazi velika količina usitnjenog plastičnog otpada u blizini jezera povezanog sa vodosnabdijevanjem Like i Zadarske županije i slivom Zrmanje.
Troskot tvrdi da slučajevi u Štikadi i Gospiću nisu odvojeni i da je sličan obrazac postojao godinama.
"Na opasni otpad u Gospiću upozoravali smo punih deset mjeseci, a tek prije nekoliko dana potvrđeno je ono na šta smo cijelo vrijeme upozoravali", rekao je.
On je cijelu aferu opisao kao pitanje zbog kojeg bi trebalo razmotriti i političku odgovornost Vlade.
Tvrdnje o neposrednoj opasnosti za Zrmanju zasad su upozorenja Troskota i Mosta, a ne konačan nalaz nadležnih institucija.
Milanović traži hitnu sanaciju
U slučaj se uključio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je zatražio da uklanjanje opasnog otpada počne odmah.
"Nezakonito, štaviše kriminalno odlaganje opasnog otpada u Lici, u okolini Gospića, mora se početi hitno sanirati", poručio je Milanović.
On je ocijenio da Vlada više ne može da se opravdava procedurama i javnim tenderima te pitao zašto do sada niko nije kažnjen i kako su nadležne institucije dozvolile da problem poprimi tolike razmjere.
Iz opozicije stižu i zahtjevi za ostavke, dok je Sandra Benčić iz Možemo slučaj nazvala jednim od najvećih ekocida u Hrvatskoj posljednjih decenija.