Ex -Yu

Ahtisari stiže u Zagreb

Agencije

ZAGREB - Hrvatska je spremna da prihvati inicijativu Evropske komisije o posredovanju posebne grupe na čelu s Martijem Ahtisarijem u graničnom sporu sa Slovenijom, ali smatra da bi ona trebalo da pomogne objema zemljama da oblikuju prijedlog o iznošenju tog pitanja pred Međunarodni sud pravde u Hagu.

Saopšteno je to juče nakon sastanka hrvatskog državnog vrha s predstavnicima parlamentarnih stranaka i nacionalnih manjina, na kome je predložen nacrt izvještaja kojim Hrvatska odgovara na prijedlog Evropske komisije o medijaciji u rješavanju hrvatsko-slovenačkog graničnog spora.

U saopštenju se navodi da Hrvatska pozdravlja i prihvata inicijativu evropskog komesara za proširenje EU Olija Rena i dodaje da "u skladu s dosadašnjom praksom i osnovnim načelima djelovanja EU, Hrvatska očekuje hitnu deblokadu svojih pristupnih pregovora".

I hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je da hrvatska strana od posredničke grupe očekuje da ne donosi odluku o graničnoj liniji, već da pomogne Zagrebu i Ljubljani da oblikuju zajednički prijedlog sporazuma o iznošenju graničnog spora pred Sud pravde u Hagu. On je dodao da postavljeni uslov ne smatra nemogućim i da su se o zaključku složili svi učesnici sastanka, što znači da o tom zahtjevu postoji saglasnost kompletne hrvatske politike.

Hrvatski premijer je naveo i da učesnici sastanka smatraju da treba poštovati osnovna načela djelovanja EU, a to su načelo solidarnosti i izostanka ucjena.

Podsjetio je i na zaključke koje je Evropski savjet donio 1999. godine u Helsinkiju, kao i na pregovarački okvir za Hrvatsku, u kome se navodi da u sličnim slučajevima treba izaći pred Međunarodni sud pravde.

Sanader je rekao i da Hrvatska, nakon prihvatanja medijacije, očekuje deblokadu pregovora čim Ahtisarijeva komisija počne da radi i da bi pregovore trebalo deblokirati jer oni nemaju veze s graničnim pitanjima.

Dodao je i da će hrvatska diplomatija narednih dana raditi na tom zadatku, a da će parlamentarne stranke svojim kanalima upoznati predstavnike EU o stavovima Zagreba, što bi trebalo da dovede do deblokade pregovora.

Sanader je naveo da je pred Hrvatskom sada zadatak da s Evropskom komisijom razmotri mandat posredničke grupe, čiju je medijaciju prihvatila.

Hrvatski premijer je demantovao tvrdnje medija da i neke druge evropske zemlje blokiraju nastavak pregovora zbog nedovoljne saradnje Hrvatske s Haškim sudom, prije svega zbog toga što Zagreb nije dostavio Tužilaštvu Tribunala artiljerijske dnevnike iz vojne akcije "Oluja".

Sanader je dodao kako nije tačna informacija da takva blokada postoji, već da su "postojale neke rezerve" nekoliko zemalja članica EU u vezi sa saradnjom Zagreba i Haga, ali da one neće blokirati pregovore.

Hrvatska i Slovenija već 18 godina, od osamostaljenja dvije zemlje u junu 1991. godine, ne mogu da postignu dogovor i riješe spornu graničnu liniju u Piranskom zalivu, kao ni kopnenu granicu u slivu rijeke Dragonje.

Taj višegodišnji spor je bio povod Sloveniji da u decembru prošle godine blokira otvaranje 10 pregovaračkih poglavlja u procesu hrvatskog priključivanja Evropskoj uniji. 

Ren: Pomoć temeljena na međunarodnom pravu

Evropska komisija pozdravila je juče hrvatsku odluku. "Pozdravljam odluku hrvatske vlade i parlamenta kao dalji korak prema evropskom uključivanju, koji bi trebalo da pomogne u rješavanju graničnog pitanja i omogući nastavak hrvatskih pristupnih pregovora. Proučavamo pojedinosti i hrvatskog i slovenačkog stajališta, a naravno svaka vrsta evropske pomoći temeljiće se na međunarodnom pravu i sudskoj praksi", izjavio je Oli Ren.

Hrvatsku odluku pozdravio je i slovenački šef diplomatije Samuel Žbogar.

Prekinuto skupljanje potpisa

Predsjednik slovenačkog udruženja "Zavod 25. juni 1991." Marjan Podobnik objavio je da se predomislio i da prekida akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez iako je još prošle sedmice tvrdio da će prikupiti potrebnih 40.000 potpisa. Podobnik je objasnio da se na promjenu stajališta odlučio nakon što je "dobio garancije" da se neće relativizovati važnost zaključka slovenačkog parlamenta, koji je nedavno donio deklaraciju po kojoj Sloveniji pripadaju izlaz na otvoreno more, cijeli Piranski zaliv te sporna područja uz rijeke Dragonju i Muru.  

Najčitanije