PRIŠTINA - Kosovo danas slavi prvu godišnjicu proglašenja nezavisnosti, koju su dosad priznale 54 zemlje svijeta, ali svečarske tonove i priznanja prate i nove međuetničke napetosti te izazovi teške privredne i socijalne situacije u kojoj se nalazi.
U glavnom gradu Prištini i drugim kosovskim gradovima i mjestima brižljivo je pripremano obilježavanje tog dana, uz ocjene službene politike po kojima je to bila uspješna godina u kojoj je Kosovo pokazalo da je faktor mira i stabilnosti u regiji te izrazilo spremnost za saradnju i prijateljske odnose u ovom dijelu Evrope i svijeta.
Istovremeno, službeni Beograd, koji podupire tradicionalni saveznik Rusija, kao i sami kosovski Srbi, posebno oni sa sjevera Kosova, ne priznaje kosovsku nezavisnost. Politički predstavnici kosovskih Srba će negodovanje demonstrirati danas na sjednici Skupštine zajednice opština Kosova i Metohije u sjevernom dijelu Mitrovice. Srbi na Kosovu će još jednom iznijeti stav da ne prihvataju nezavisnost pokrajine. Sjednici Skupštine zajednice srpskih opština prisustvovaće i poslanici Skupštine Srbije.
Kosovski premijer Hašim Tači, koji je prije godinu dana pred kosovskom skupštinom pročitao Deklaraciju o nezavisnosti, pozvao je građane Kosova da na dostojanstven način proslave prvu godišnjicu nezavisnosti te upozorio na moguće provokacije, koje su, kako je to protumačeno u Prištini, najavili pojedini srpski čelnici na Kosovu. Međunarodni civilni predstavnik na Kosovu Piter Fejt pozvao je građane i institucije da godišnjicu obilježe svjesni da je ostalo još mnogo toga što treba učiniti i da Kosovo u idućem razdoblju čekaju reforme i proces pomirenja, izrazivši spremnost da se pomogne Kosovu u približavanju evroatlantskim strukturama.
Kosovo se uoči prve godišnjice proglašenja nezavisnosti, uprkos naporima građana i pomoći međunarodne zajednice, suočava s mnogobrojnim problemima, koji bi, kako upozoravaju analitičari, ako se ne riješe do kraja godine, mogli dovesti do socijalnih nereda i prijevremenih opštih izbora.
Računa se da Kosovo, na kojem od 1981. nije sproveden popis stanovništva, danas ima nešto više od 2.300.000 stanovnika, od kojih svaki četvrti živi u Prištini. Računa se i da je BDP po glavi stanovnika 1.200 dolara, što ovu zemlju svrstava među najsiromašnije zemlje u regiji i Evropi.
Na Kosovu je izrazito visok stepen nezaposlenosti, te je po službenim podacima gotovo 45 odsto radno sposobnog stanovništva bez posla, ali smatra se da je neslužbeno taj broj još puno veći. Privreda je nerazvijena, a zbog niskih plata proteste su najavili ljekari, policajci, službenici, nastavnici i drugi. Kosovska opozicija ističe kako je Kosovo najsiromašnija zemlja u regiji i kako Vlada nema jasnu strategiju i mjere koji bi omogućili bolji život, ocijenivši da današnje Kosovo nije ono što su željeli i očekivali građani.
Mitrovica, drugi po veličini grad na Kosovu, gotovo 10 godina od završetka sukoba ostaje podijeljena na sjeverni dio, nastanjen većinski Srbima, i južni, nastanjen većinski Albancima. Velik broj Albanaca koji su prije 1999. živjeli u njenom sjevernom dijelu, isto kao i Srbi koji su živjeli u južnom dijelu, ne osjećaju se sigurni vratiti se svojim domovima i imovini.
Kosovske vlasti ističu da je godinu dana nakon proglašenja nezavisnosti vrijeme da se Albanci i Srbi vrate svojim domovima, ali su tenzije u Mitrovici kao i na sjeveru Kosova još velike pa je malo stvarnih mogućnosti za to, a vlasti na Kosovu nemaju konkretan plan koji bi s tim u vezi ponudili.
Borba protiv organizovanog kriminala i rasvjetljavanje sudbine gotovo 2.000 osoba nestalih tokom rata na Kosovu takođe su veliki izazovi koji stoje pred kosovskom vladom.
"Srbija treba da prihvati realnost"
Bivši izaslanik UN-a i tvorac plana o nadgledanoj nezavisnosti Kosova Marti Ahtisari, njegov zamjenik Alber Roan i njemački diplomata Volfgang Išinger naveli su da demokratske vlasti Srbije moraju da shvate da je gubitak Kosova stvarnost koja se ne može promijeniti i s kojom moraju da se suoče.
Prema njihovoj ocjeni, sve što Srbija može da postigne sadašnjom politikom odbijanja jeste da odloži prijeko potrebnu stabilizaciju regiona.