Ex -Yu

Aleksandar Veliki još utiče na odnose na Balkanu

E-novine

SKOPLJE - Namjera makedonskih vlasti da u centru Skoplja postave statuu Aleksandra Velikog na konju, visoku čak 22 metra, izazvala je brojne reakcije i podozrenje, kako građana, tako i susjednih država.

Neki Makedonci su užasnuti, smatraju da će kip uništiti izgled Skoplja, koštati više nego što siromašna Makedonija može sebi da priušti, razbjesniti njenog moćnog susjeda, Grčku, i čak obnoviti međuetničke napetosti u zemlji koja je prije osam godina prošla kroz pobunu ekstremista u okviru svoje albanske manjine.

Plan o podizanju spomenika odjeknuo je i preko granice, u Grčkoj, koja smatra da je Aleksandar Veliki njen i koja odbija da prizna Makedoniju pod tim imenom. U Atini ocjenjuju da je podizanje ove statue "najnoviji u nizu makedonskih nacionalističkih ispada". Evropska unija je po tom pitanju takođe imala šta da kaže: "Taj projekat ne doprinosi rješavanju problema u zemlji". Za Makedoniju, bura koja se digla u vezi s Aleksandrom Velikim, predstavlja srž njenog šireg problema. Makedonija vjeruje da se od proglašenja nezavisnosti od bivše Jugoslavije 1991. godine, sa svih strana nasrće na njen identitet. I to ne čini samo Grčka, već i Bugarska koja smatra da je makedonski jezik samo nešto više od bugarskog dijalekta, kao i Srbije koja osporava nezavisnost Makedonske pravoslavne crkve.

Svojim najvećim protivnikom Makedonija ipak smatra Grčku koja ima svoju, istoimenu pokrajinu Makedoniju i zbog toga primorava Skoplje da se "vodi" pod rogobatnim nazivom - Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM). Grčka strahuje da BJRM ima pretenzije na njenu pokrajinu Makedoniju i veoma je podozriva zbog makedonske sklonosti da daje nazive aerodromima i putevima po Aleksandru Velikom.

Najavljeni "konjanik" u Atini je shvaćen kao najnovija uvreda, zbog čega je grčko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da je taj potez "u obrnutoj srazmjeri s ozbiljnošću i istorijskom istinom".

U Solunu, glavnom gradu grčke pokrajine Makedonije, već dugo postoji statua Aleksandra Velikog, a u januaru su se grčka i iračka vlada dogovorile da podignu statuu tog osvajača pored iračkog lučkog grada Mosula, kod bojnog polja gdje je pobijedio persijsku vojsku 331. godine p.n.e.

Istovremeno makedonski premijer Nikola Gruevski (38) ne odustaje od svojih planova da oda počast Aleksandru na njegovom konju Bukefalu. Bronzana statua izliva se u Firenci i biće postavljena 2010. godine. Uz nju će biti izgrađena crkva i postavljeno još desetak drugih statua istorijskih ličnosti, što će koštati 10 miliona evra, u zemlji s prosječnom mjesečnom platom od 440 dolara i nezaposlenošću od 35 odsto.

Mnogi Makedonci se plaše da će ovaj projekt podstaći etničke tenzije. Neki Albanci kažu da bi trebalo pored nove crkve na trgu izgraditi i džamiju. "Podjele su duboke kao krateri. Sada nije vrijeme za aleksandromaniju", ocjenjuje i Radmila Sekerinska, bivši šef opozicone Socijaldemokratske unije. VMRO, stranka Gruevskog, ne svojata samo Aleksandra. U predizbornom spotu na državnoj televiziji ta stranka je tvrdila i da je bijela rasa nastala od Makedonaca i da se odatle proširila svijetom. Aleksandar je rođen u mjestu Pela u sjevernoj Grčkoj 356 p.n.e. Iako je umro sa 33 godine, osvojio je veći dio tada poznatog svijeta, i stigao čak do Indije. Pitanje da li Makedonci ili Grci mogu da tvrde da su njegovi direktni potomci, ostalo je otvoreno do danas.

"Što se tiče etničke pripadnosti mislim da je veoma teško reći bilo šta jer je bilo toliko kretanja stanovništva u vijekovima koji su slijedili", kaže doktor Hju Bouden, predavač antičke istorije na King koledžu u Londonu.

Ali, smatra on, Makedonija je bila dio Aleksandrove teritorije i "prema tome oni imaju isto toliko prava na statuu Aleksandra kao i Atina".

Britanski arheolog Ian Širer, saradnik u Kraljevskom azijatskom udruženju, kaže da ni jedna strana nema prave osnove da prisvoji Aleksandra.

"Kad moderni Grci kažu da je Aleksandar Grk - isto je toliko apsurdno kao i kad Makedonci kažu da je Aleksandar Makedonac. Ti pojmovi ne znače ništa. Jedini pravi zajednički imenitelj u toj situaciji su geografske slučajnosti i istorija", rekao je on.

Najčitanije