BEČ - Države zapadnog Balkana neće se više blokirati na putu ka EU i s tim u vezi je planirano usvajanje odgovarajuće izjave na Samitu o zapadnom Balkanu u Beču, najavio je politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Austrije Jan Kikert.
Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo se, u toj izjavi, obavezuju i na rješavanje svih otvorenih bilateralnih pitanja, kao i na podnošenje izvještaja o napretku jednom godišnje, prvi put na Samitu o zapadnom Balkanu u Parizu iduće godine.
Kikert je, na diskusiji u Ministarstvu spoljnih poslova, ocijenio da sinoćno potpisivanje sporazuma u novoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, nije slučajnost.
"Oni su željeli da pokažu da su spremni da prikažu rezultate", dodao je on, ističući da sada ništa više nije na putu otvaranja prvih poglavlja EU sa Srbijom.
Isto, kako je dodao, važi i za Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji (S SP) sa Prištinom.
"Mi želimo pozitivno nadmetanje. Treba da kažu da mogu sami rješavati probleme i da će to činiti", kazao je Kikert.
Šef albanske diplomatije Dimitri Bušati ukazao je da su suviše često konflikti između bivših jugoslovenskih država prepreka na njihovom putu ka EU.
"Pravila EU po pitanju pregovaračkog procesa su jasna po pitanju šta treba da bude dio pregovaračkog procesa, a šta ne, samo u realnosti, nažalost, to je drugačije", kritikovao je on, ukazujući na odlaganja zbog spora između Slovgenije i Hrvatske, kao i na grčku opstrukciju evrointegracija Skoplja zbog spora oko imena Makledonije.
Učesnici diskusije bili su saglasni da bi dalja odlaganja u pristupnom procesu država zapadnog Balkana imala negativne posljedice za region.