HERCEG NOVI "Kipreja" je ime jedinog udruženja malakologa ljubitelja i poznavalaca školjki u Crnoj Gori. Broji oko 200 članova, od studenata do akademika. Među njima su i pisci Goran Petrović, Milorad Pavić i još neki.
U Boki Kotorskoj inače nema profesionalnog malakologa - stručnjaka koji proučava takozvanu uljušturenu faunu.
Udruženje je ime dobilo po školjki, odnosno pužu Kipreja (Cypraea). To je i Afroditin nadimak, jer se boginja ljubavi, po legendi, rodila iz morske pjene nadomak Kipra.
`U crnogorskom dijelu Jadrana obitava oko 200 vrsta školjki i puževa`, kaže Nikola Malović, predsjednik Udruženja školjkara Boke, inače književnik i knjižar.
Najpoznatije su mušlja (mušuljs, dagnja), kamenica (ostriga), vongola (bogulja), palastura, vaganj (vagan, pelegrin), prstac (u prevodu sa latinskog - onaj koji jede kamen, Litophaga litophaga).
Među puževima poznati su priljepak (lupar), prpor i volak (karagoja) - bodljikavi (Murex brandaris) i kvrgavi (Murex trunculus) volak, te Petrovo uvo (Haliotis tuberculata lemellosa).
Malović kaže da Jadransko, uostalom kao i sva svjetska mora, postaje sve siromašnije živim svijetom, pa i školjkama. On tvrdi da je 90 odsto obalnih vrsta danas raritetno.
U Boki Kotorskoj, prema Malovićevim saznanjima, ima oko 25 vrsta školjki i 26 vrsta puževa. Mnoge se mogu naći rijetko i samo na pojedinim lokalitetima.
Među takvim su palastura, Pinna nobilis, najveća školjka Mediterana koja može da naraste do jednog metra, Cardium edule, najveći mediteranski puž, Charonia tritonis - Tritonova truba koja može da naraste do 45 cm, zlatna, mediteranska i ružičasta vongola (Venerupis aureus, Venerupis pullastra, Venerupis rhomboides) i mnoge druge.
Kao zanimljivost Malović navodi da je bokeljskim jedrenjacima i drvenim brodovima uopšte, pored pirata i nevremena, svojevremeno najveći neprijatelj bio brodski crv - Teredo navalis, zapravo jedna nejestiva školjka.