BEOGRAD - Hrvatska politika je od akcije "Oluja" 1995. godine učinila sve da se protjerani Srbi ne vrate, a sada radi na asimilaciji onih koji su ostali ili se vratili, izjavio je Srni predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja iz Hrvatske Milojko Budimir.
Komentarišući pisanje zagrebačkog "Jutarnjeg lista" da srpska zajednici u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina bilježi stalni pad, što potvrđuju statistički podaci prikupljeni tokom najnovijeg popisa stanovništva, Budimir kaže da je to pokazatelj u kakvom se položaju nalaze Srbi u Hrvatskoj.
"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, od 2002. do 2009. godine iz Srbije, gdje je našlo utočište više od 400.000 izbjeglih i prognanih Srba, u Hrvatsku se vratilo 11.218, a iz Hrvatske u Srbiju odselilo 20.683 lica“, navodi Budimir.
On kaže da taj podatak najbolje ilustruje kako je Hrvatska uspjela da
zaustavi povratak, donoseći zakone koji su zacementirali politiku
etničkog čišćenja.
"Ni Ustavni zakon o nacionalnim maljinama se ne primjenjuje, a prema njemu, Srbi bi trebalo da imaju broj zaposlenih u skladu sa njihovim proporcionalnim učešćem u broju stanovnika“, rekao je Budimir.
On je podsjetio da je sadašnja Vlada Hrvatske dala neka obećanja Srbima, ali da se, nažalost, i dalje ne vide nikakvi rezultati.
"Otvorena su sva pitanja na kojima insistiramo od samog početka. Nisu vraćena oduzeta stanarska prava, penzionerima nisu isplaćene penzije, obnova kuća teče sporo i uz velike probleme, nije vraćena dinarska ni devizna štednja, a Srbi nisu učestvovali u procesima privatizacije. Sporo se odvija i proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka“, konstatuje Budimir.
On ističe da je Hrvatska u pregovorima za pristupanje EU zatvorila Poglavlje 23 "Pravosuđe i temeljna ljudska prava", a da nije riješila nijedan od navedenih problema.
"Ostalo je malo vremena da bi se nešto više sada učinilo u periodu monitoringa do sredine sljedeće godine, kada se očekuje da Hrvatska postane punopravna članica EU“, navodi Budimir.
On dodaje da je na ove probleme godinama ukazivalo Udruženje Srba iz Hrvatske i Asocijacija izbjegličkih udruženja, ali nije bilo pozitivne reakcije, čak ni od institucija Srbije koje bi trebalo da se bave ovom
problematikom, a ni od predstavnika Srba u Hrvatskoj.
"Sada - kada je voda došla do grla - čuju se drugačiji tonovi, samo što izgleda da je već sve kasno“, kaže Budimir.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je vješto kupila vrijeme potpisujući sve ugovore, a ništa ne realizujući i tako ispunila uslov da postane punopravna članica EU.
"Hoće li se tada poštovati standardi koji vrijede u svim civilizovanim zemljama ili će i dalje Srbi u Hrvatskoj ostati bez svojih imovinskih i drugih prava, ostaje da se vidi. Ali, dosadašnje iskustvo nam govori da se ničemu dobrom, kada je Hrvatska u pitanju, Srbi ne mogu nadati“, zaključuje Budimir.
Srbi u Hrvatskoj su siromašniji i stariji od Hrvata, a u državnim i javnim službama gotovo da ih nema, piše "Jutarnji list".
Od ukupnog broja sudija 1,9 odsto su Srbi, dok ih je u diplomatiji tek 0,46 odsto. U hrvatskom Ministarstvu odbrane radi 0,28 odsto Srba, a u Ministarstvu kulture 1,24 odsto.
List navodi da se srpska nacionalnost u Hrvatskoj nerado ističe i da bi država morala da pronađe i otkloni razloge za tu vrstu nelagode i atmosfere stvorene oko Srba.