BEOGRAD - "Oluja" je zločin koji nije prestao vojnom akcijom već je nastavljen drugim sredstvima, a prije svega u hrvatskom Saboru, gdje se usvajaju zakoni koji sprečavaju povratak, izjavio je danas u Beogradu predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja iz Hrvatske Milojko Budimir.
On je na konferenciji za novinare, povodom 15 godina od egzodusa i zločina nad Srbima u Hrvatskoj u vojnoj akciji "Oluja", upozorio da se Hrvatska nalazi na pragu ulaska u EU, a da još nisu stvoreni uslovi za povratak.
Budimir je istakao da Srbi "od ovakve Hrvatske ne očekuju da će njihovi problemi biti riješeni".
On je naglasio da ukupna srpska imovina u Hrvatskoj, bez koje su ostali kada su prognani, dostiže vrijednost od 30 milijardi evra, ali da to niko ne traži.
"Hrvatska traži i što joj pripada i ne pripada, a mi ono što nam prirodno pripada ne tražimo", rekao je Budimir, aludirajući na najnoviju tužbu hrvatske naftne industrije INA protiv Srbije.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj Čedomir Marić pozvao je na konferenciji za novinare Hrvatsku da ne skriva lokacije sa tijelima ubijenih Srba i da ubrza proces ekshumacija i identifikacija.
Marić je rekao da je neriješeno 2 690 sudbina Srba iz Hrvatske i da u poređenju sa hrvatskim zvaničnim podacima postoji veliki raskorak u brojkama koje govore da je veliki broj onih koji nisu nigdje evidentirani.
On je istakao da porodice žrtava vrijeđa odugovlačenje Hrvatske u pronalaženju njihovih najmilijih i pozvao Hrvatsku da ne odgađa ekshumacije i ne skriva lokacije sa tijelima žrtava.
Marić je naveo da je u "Oluji" ubijeno oko 62 odsto civila od čega 28 odsto žena što potvrđuje da je to bila zločinačka operacija.
Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović ocijenio je da je proces ekshumacije, prije svega više od 400 poznatih grobnih mjesta u Hrvatskoj, nedopustivo spor.
Odalović je rekao da zahtjevi Srbije kada su u pitanju srpske žrtve ne nailaze na podršku i razumijevanje ni u Hrvatskoj ni na prostoru Kosova i Metohije i da u međunarodnoj zajednici postoji selektivan odnos prema žrtvama ratova 90-tih godina.
"Za tako nešto potrebna je jaka međunarodna podrška. U tom pravcu za sada nismo imali velikih rezultata, jer je kampanja dugi niz godina da se Srbi ne predstavljaju žrtvama, nego da se neko drugi istura u prvi plan, iako ima strahovito mnogo dokaza kakvi su zločini rađeni nad Srbima", rekao je Odalović.
Povodom 15 godina od "Oluje", Udruženje Srba iz Hrvatske u Beogradu saopštilo je da Hrvatska svjesno izbjegava da izvrši preuzete obaveze čime "nekažnjeno krši odredbe međunarodnog prava".
U saopštenju se ističe da Hrvatska treba da što prije donese Strategiju suočavanja sa prošlošću i međunacionalnog pomirenja i da daleko oštrije sankcioniše govor mržnje, netoleranciju i neskrivenu srbofobiju, provodeći međunarodne standarde zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
"Za Srbe u Hrvatskoj `Oluja` nije počela 1995. nego još 1990., dolaskom na vlast HDZ-a i njenog tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana. Osnovni cilj te politike bio je i ostao da Srbi budu svedeni na statističi i politički zanemarljivu činjenicu što je bio i osnovni razlog za početak oružanog sukoba", navedeno je u saopštenju.