PODGORICA - Razorni zemljotres i cunami koji su zadesili Japan stigli su i do crnogorskog sela koje se, takođe, zove Japan, u opštini Andrijevica, na jugoistočnim padinama Komova.
Velika nesreća zbližila je zemlju i selo izlazećeg sunca, bukvalno na dva kraja planete. Nevladina organizacija "Japan-Japan", koja okuplja mještane potkomovskog sela, uputila je pismo ambasadi Japana u Beogradu, koja pokriva i Crnu Goru, u kome je izraženo duboko žaljenje zbog katastrofe koja je zadesila japanski narod.
Predstavnik NVO "Japan-Japan" Čedo Babović rekao je da je predstavnicima ambasade Japana i lično prenio izraze saučešće.
U pismu Ambasadi poručeno je da ljudi crnogorskog Japana, iako malog sela, imaju velika srca i da ovih dana tuguju zbog onoga što se dešava u dalekoistočnoj zemlji.
Babović je rekao da je veoma lijep gest Vlade Crne Gore koja je, pored državne pomoći Japanu, 10.000 evra uputila u ime sela Japan.
Crnogorski Japanci su, prema riječima Babovića, spremni i sami da pomognu dalekim Japancima, bar tako što će, na određeno vrijeme, primiti bar nekoliko djece na oporavak.
Odakle Japan pod Komovima, uz samu granicu Crne Gore sa Albanijom?
Postoje tri verzije, tri priče. Prva kaže da i u crnogorskom Japanu sunce rano izlazi. Prvi zraci obasjaju selo. Po drugoj, ime je vezano za jedno seosko izvorište. Čedo Babović, naime, priča da se mještanin Samuilo Fatić istakao u borbi Crnogoraca sa Austrougarima.
Kralj Nikola ga je odlikovao. Fatić mu je tom prilikom rekao da bi želio da dovede vodu u selo.
Tako je učinjeno. Bila je to "redovnička voda". Izvorište je, po određenom rasporedu, korišćeno za nalivanje vrtova, pa je oko toga bilo i svađa. Znale su, kaže, i motike da sijevaju. To su gledali iz susjednog sela, pa bi rekli - eno kao u Japanu.
Treća priča je najvjerovatnija, kaže Babović. Naziv sela Japan potiče od "japanus", što znači krajišnik-čuvar krajine. Selo je, kaže, u srednjem vijeku bilo u sastavu metoha manastira Dečani, a njime je upravljao "japanus" - župnik, krajišnik. A samo selo je na kraju riječne doline Zlorečice, u prikrajku Komova.
U svakoj od tih priča ima nešto što potkomovski Japan veže za azijski Japan. Sunce i u crnogorskom Japanu, zaista, rano ograne.
Priroda je veoma živopisna. Planine, guste šume, vodotoci. I u crnogorskom Japanu proljeće je veoma lijepo, sa puno cvijeća.
I u Japanu pod Komovima rastu trešnje, kao i u onom Japanu. Od njih u maju sve obijeli.
Azijski i crnogorski Japan uspostavili su "službene odnose" u jesen 2008. godine. Tada je japanski nerezidencijalni ambasador u Crnoj Gori Tadaši Nagai posjetio Japan kod Andrijevice. Od tada, na ulazu u selo, stoji natpis sa domaćim i japanskim nazivom mjesta.
Ambasador je davno čuo za Japan u Crnoj Gori i želja mu se ispunila - da vidi taj "evropski" Japan. U selu su ga dočekali sa šljivom i priganicama sa medom, a on je donio knjige o Japanu.
Bio je zadivljen kada ga je Maja Vojvodić, porijeklom baš sa Komova, pozdravila na crnogorskom i japanskom jeziku. Ona je studirala u Japanu. Prije ambasadora, pod Komove je došla i grupa studenata Univerziteta u Tokiju. Seoskoj školi su poklonili japanski prevod "Gorskog vijenca".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.