BERLIN - Izbijanjem pandemije COVID-19 na testu se našlo mnogo toga: ne samo zdravstveni sistemi, politička i društvena organizovanost i odgovornost, već i suštinska pitanja solidarnosti i povjerenja u Evropi, piše Deutsche Welle (DW).
DW navodi da zemlje Zapadnog Balkana, kao i neke zemlje članice EU, u situaciji gdje se sama Unija bori da se organizuje i suprotstavi širenju virusa korona, kažu da se osjećaju prepuštene same sebi i to u najtežim, vanrednim, okolnostima.
U tekstu se podsjeća da je, pored mnogih mjera preduzetih u cilju suočavanja sa pandemijom i zaštitom sopstvenih zdravstvenih sistema, Evropska unija od 15. marta uvela zabranu izvoza zaštitne medicinske opreme i da je tako oprema čiji su izvor najprije blokirale Njemačka i Francuska, sada zaustavljena na nivou cijele EU i ne može se izvoziti u treće zemlje.
U Briselu objašnjavaju da se i države Zapadnog Balkana vode kao "treće zemlje", ali ukazuju na neke druge "razlike u vokabularu".
U Evropskoj komisiji, naime, kažu da u pitanju nije zabrana, već je uspostavljena šema prema kojoj zemlje članice imaju mogućnost da odlučuju o izvozu specifične medicinske opreme u treće zemlje.
Deutsche Welle, pak, navodi da u Srbiji ovo smatraju kao dokaz da je evropska solidarnost samo prazno obećanje.
Njemački medij podsjeća na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da evropska solidnost ne postoji već je bajka na papiru.
U tekstu se navodi i da je Vučić prethodno saopštio da je dobio obećanja od Njemacke da će Srbiji isporuciti dodatne respiratore.
Oni, međutim, nisu stigli, kao ni odgovor na zahtjev Srbije da se kroz evropski Mehanizam civilne zaštite nabave zaštitne maske, navodi DW.
Dodaje da su kritike na račun evropske solidnosti stigle i iz Italije, zemlje koja je najteže pogođena epidemijom COVID-19.
Ambasador Italije u EU Mauricio Masari naglašava da nijedna zemlja članica nije odgovorila na poziv Rima da im se, preko EU mehanizma uputi pomoć u medicinskoj opremi.
"Samo nam je Kina odgovorila. U svakom slučaju, ovo nije dobar znak evropske solidarnosti", poručio je Masari.
Na komentare sa Zapadnog Balkana da ih je Evropska unija "ostavila na cjedilu", u Briselu odgovaraju da je u ovim teškim vremenima potrebna solidarnost, te da nije vrijeme za "polemičke ili neutemeljene optužbe".
Ukazuje se da pandemija predstavlja "neviđenu globalnu krizu" i ozbiljnu "vanrednu situaciju" za javno zdravlje građana, društva i ekonomija.
"Desetine hiljada ljudi je zaraženo, a hiljade su umrle samo u EU. Broj zaraženih na Zapadnom Balkanu je u porastu. Evropska komisija i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pažljivo prate razvoj COVID-19 na Zapadnom Balkanu, a naše delegacije EU su u bliskom kontaktu s nadležnim vlastima", kaže portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.
U Evropskoj komisiji dodaju da razmatraju kako da najbolje pruže podršku regionu u ublažavanju društveno-ekonomskog uticaja pandemije.
"To uključuje i sagledavanje mogućnosti preusmjeravanja finansiranja iz pretpristupnih fondova (IPA) i fleksibilnosti u pravilima o državnoj pomoći", kaže Pisonero.
DW navodi da se u ovom trenutku u Evropskoj uniji po ubrzanoj proceduri radi i na promjeni regulative kako bi Fond solidarnosti EU, kome imaju pristup i zemlje koje se u procesu pristupanja, svoje ingerencije mogao da proširi na pomoć u vanrednim situacijama u javnom zdravstvu. Taj fond je, inače, prvobitno osnovan kako bi pomogao zemljama članicama i zemljama u pristupnim pregovorima da se izbore s posljedicama prirodnih katastrofa, kao što su poplave, požari, suše i zemljotresi.
U tekstu se podsjeća da je u cilju bolje koordinacije sa zemljama Zapadnog Balkana u trenutnoj krizi komesar za proširenje Oliver Varheji održao je i video-konferenciju s premijerima zemlja regiona.
"Pomoćićemo našim partnerima u medicinskoj opremi koliko god nam mogućnosti dozvoljavaju", obećao je Varheji, a Deutsche Welle navodi da su te mogućnosti Evropske unije o ovom trenutku male.
Čini se da je EU ne baš najspremnije dočekala širenje pandemije COVID-19, a u prilog tome govori i činjenica da Brisel ima problem da reguliše snabdjevanje medicinskom opremom unutar samih država članica i da tek sada, u jeku zaraze i vanrednih stanja, raspisuje tendere za zajedničku nabavku zaštitnih maski, respiratora i laboratorijske opreme, navodi se u tekstu DW.
U Evropskoj komisiji kažu da razgovaraju s Njemačkom i Francuskom kako bi revidirale svoje odluke o zabrani izvoza medicinske opreme.
"Moramo osigurati da svi pacijenti i oni kojima je to najpotrebnije budu snabdijeveni odgovarajućom medicinskom opremom i to ne samo u pojedinačnim zemljama-članicama, već širom Evropske unije", upozoravaju iz Komisije.
Istovremeno, od Njemačke se očekuje da "ispuni obećanje" i isporuči milion zaštitnih maski Italiji, kao i da njemačke kompanije koje proizvode ili potražuju medicinsku opremu učestvuju u zajedničkim evropskim tenderima.
I dok se Brisel bori da reguliše unutrašnju vanrednu situaciju i dođe do zajedničkog evropskog pristupa 27 država članica, Peking je Italiji, Belgiji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji već izašao u susret šaljući im timove ljekara i medicinsku opremu, ističe DW.
Evropska komisija kaže da pozdravljaju svaki vid "pomoći i solidarnosti", kako Kine sa Evropom, tako i unutar Evrope.
Istovremeno, upozorava se i na veliki broj dezinformacija koje, kako navode u Briselu, zlonamjerno koriste trenutne vanredne okolnosti u cilju propagande protiv Evropske unije, prenosi Deutsche Welle.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
