BEOGRAD - U Evropskoj uniji 9. januara stupa na snagu odluka o mogućnosti suspenzije vizne liberalizacije u slučaju drastičnog povećanja ilegalnih migranata ili lažnih azilanata, a među zemljama koje bi mogle da se nađu na udaru te mjere je i Srbija.
Šef Delegacije EU u Beogradu Majkl Devenport potvrdio je danas da u Uniji vlada velika zabrinutost zbog problema lažnih azilanata i upozorio srpske vlasti da, u saradnji sa EU, treba hitno da se angažuju na rješavanju tog problema.
On je izrazio uvjerenje da je Vlada Srbije u potpunosti svjesna tog problema i "onog što bi trebalo da se uradi" i naveo da postoje kriminalci koji ohrabruju ljude da idu nelegalno u zemlje EU.
I premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je danas u Užicu da Srbija mora da učini sve da ne dođe do suspenzije vizne liberalizacije.
"Mi ćemo pojačati kontrole na graničnim prelazima, ali je problem što se borimo protiv nepoznatog protivnika, jer ne dobijamo informacije iz stranih zemalja koji su ljudi u pitanju, jer to spada u domen ljudskih prava", rekao je Dačić.
Premijer je istakao da postoje određene organizacije koje se bave transportom ilegalnih migranata ka Zapadnoj Evropi i nisu, prema njegovim rečima, istovjetne sa kriminalnim grupama, koje se bave mnogo ozbiljnijim kriminalom nego što su ilegalni migranti.
"Mi smo tražili od Evropola da nam dostavi podatke o svemu tome, međutim nikad nismo dobili nijednu informaciju", tvrdi Dačić i dodaje da je za Srbiju problem azilanata dvostruk.
S jedne strane su azilanti iz Srbije, uglavnom Romi i Albanci, koji odlaze u Zapadnu Evropu.
"Ja sam upozorio da od 9.januara stupa na snagu nova suspenzivna klauzula o tome da se može suspendovati vizna liberalizacija za neke zemlje ukoliko to zatraži dve trećine članica EU", naglasio je Dačić.
"Zato svi moraju biti svesni težine onoga što mi radimo na svoju štetu. Uporno radimo da nam suspenduju viznu liberalizaciju. Ukoliko se to desi to bi bila katastrofalna, autodestrukcija Srbije, posle svega što smo uradili", poručuje Dačić.
Drugi problem je povećan broj azilanata koji se zadržavaju u Srbiji na putu ka Zapadnoj Evropi.
"Od 100 azilanata godišnje 2008.godine, došli smo danas do njih 5.000. Mi nemamo objekte za smeštaj tolikog broja ljudi", rekao je Dačić i najavio rešavanje ovog problema kroz sredstva iz evropskih fondova.
Ministri policije i pravosuđa zemalja članica EU usvojili su početkom decembra u Briselu takozvani zaštitni mehanizam, koji omogućava suspenziju bezviznog režima za zemlje iz kojih masovno dolaze lažni azilanti.
Mehanizam predviđa da Evropska komisija može po hitnom postupku da uvede vize ukoliko dođe do "naglog porasta neregularnog priliva pridošlica ili neosnovanih zahteva za odobravanje azila" iz neke zemlje.
Ukidanje bezviznog režima na šest mjeseci moguće je i u slučaju nepoštovanja ugovora o readmisiji, odnosno odbijanja zahtjeva EU da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji su zloupotrebili bezvizni režim.
Mehanizam se aktivira ukoliko jedna ili više zemalja ukaže na zloupotrebu prava na slobodno kretanje, garantovanog Šengenskim sporazumom, a konačnu riječ da li će ova mjera stupiti na snagu ima Evropska komisija. Iz Brisela je poručeno da će se zaštitni mehanizam koristiti isključivo kao krajnja mjera, u slučaju da se svi drugi napori pokažu bezuspješnim.
Evropski komesar za unutrašnje poslove Sesilija Malstrom izjavila je prošle sedmice da države Zapadnog Balkana moraju do proljeća naredne godine da pokažu jasne rezultate u suzbijanju broja azilanata koji iz tih zemalja stižu u EU jer, u suprotnom, rizikuju suspenziju bezviznog režima.
"Postoji jedna opasna pojava. Četiri puta se povećao broj aplikacija za dobijanje azila u zemljama EU, a najveći broj tih građana dolazi iz regiona Zapadnog Balkana, što je veliki problem", kazala je Malstrom u Budvi, na ministarskom forumu EU-Zapadni Balkan u oblasti pravde i unutrašnjih poslova.
Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice, u toj zemlji prošlog mjeseca azil je zatražilo 12.130 stranaca, a prva na listi zemalja s najviše podnosilaca zahtjeva je Srbija, sa 1.769 zahtjeva.
U prvih 11 mjeseci ove godine u Njemačku je došlo 9.820 građana Srbije koji su zatražili azil. Više ih je došlo samo iz Rusije (14.482) i Sirije (10.858). Iz Makedonije je stiglo 5.625 ljudi, a s Kosova 3.085.
Nijednom državljaninu Srbije nije odobren status azilanta.
Njemačka je, u međuvremenu, u decembru prihvatila da sve zemlje sa zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim, uključujući Srbiju, svrsta na listu bezbjednih zemalja, što znači da će procedura za razmatranje zahtjeva za azil biti znatno skraćena.
Tanja Fajon, evropska parlamentarka i bivši izvjestilac za viznu liberalizaciju, ocijenila je nedavno da će takva odluka Berlina zasigurno doprinjeti smanjenju broja zahtjeva za azil.
Fajon je, u izjavi agenciji Anadolija, izrazila nadu da mehanizam neće biti aktiviran.
"Uprkos visokom broju tražilaca azila iz zapadnobalkanskih država, ponovno uvođenje viza bilo bi jako loš signal i imalo bi dugoročne političke posljedice", ocjenila je ona.