BEOGRAD - Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je juče na 20 godina zatvora Damira Siretu za ratni zločin na poljoprivrednom dobru "Ovčara", kod Vukovara, 1991. godine.
Obrazlažući presudu predsjedavajući Sudskom vijeću Vesko Krstajić rekao je da je nesumnjivo utvrđeno da je Sireta bio pripadnik Teritorijalne odbrane Vukovara, formacije u sastavu tadašnje Jugoslovenske narodne armije, i da je bio u vodu koji je strijeljao hrvatske zarobljenike na jami Grabovo, na "Ovčari".
Zarobljenici su strijeljani u noći između 20. i 21. novembra 1991. godine.
Krstajić je naveo da je Sireta tokom postupka negirao da je bio na "Ovčari", ali da su svjedoci, prije svih, svjedoci saradnici, potvrdili da je bio na mjestu zločina i strijeljao zarobljenike.
Portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je nakon izricanja presude u Specijalnom sudu da je Tužilaštvo zadovoljno jer je presuda "pravda za žrtve".
On je naveo da je, zahvaljujući velikim naporima Norveške, Sireta, koji je u toj zemlji uhapšen decembra 2006, izručen Srbiji maja 2008. godine.
Suđenje Sireti počelo je 23. decembra prošle godine. On je uhapšen u decembru 2006. godine u Norveškoj, a Srbiji je izručen u maju prošle godine.
Njegovo izručenje tražila je i Hrvatska, gdje je osuđen u odsustvu na 12 godina zatvora za ubistvo u Vukovaru 1991. godine.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Dušan Knežević zatražio je u završnoj riječi da se optuženi proglasi krivim i osudi po zakonu, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu.
Za zločin na "Ovčari" 12. marta ove godine izrečena je presuda u ponovljenom postupku za taj zločin koji se vodio protiv 18 pripadnika Teritorijalne odbrane Vukovara.
Tom presudom sedmoro njih je osuđeno na maksimalne kazne od po 20 godina, petoro je oslobođeno optužbi, a šestoro osuđeno na kazne od pet do 15 godina zatvora.
Sireta, protiv kojeg je vođen odvojeni postupak, u novembru prošle godine saslušan je i na tom suđenju. On je tada rekao da nema saznanja o zločinu na "Ovčari".
Kazao je da je 19. ili 20. novembra otišao za Novi Sad, a da se krajem decembra 1991. godine ponovo vratio u Vukovar gdje je živio do aprila 1998. godine kada se s porodicom odselio u Norvešku.
"Znam da sam optužen, ali ja nikada nisam bio na 'Ovčari'. Ja sa strijeljenjem hrvatskih zarobljenika nemam veze", kazao je tada on.
Sireta je naveo da je sve do "oslobođenja" Vukovara 18. oktobra 1991. godine bio na Petrovoj gori u grupi kojom je komandovao prvooptuženi Miroljub Vujović i koja je brojala oko 40 ljudi.
Po završetku borbi, Vujanović je postao komandant TO Vukovara, a drugooptuženi Stanko Vujanović njegov zamjenik, rekao je Sireta.
On, međutim, nije mogao da precizira kada su tačno postavljeni na te funkcije navodeći da je za to zvanično saznao u januaru 1992. godine.
I Vujović i Vujanović su u svojim odbranama negirali da su u vrijeme strijeljanja zarobljenika na "Ovčari" u noći između 20. i 21. novembra 1991. godine bili na čelu TO, navodeći da Teritorijalna odbrana tada nije ni postojala.
Ponovljeno suđenje optuženima za strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika počelo je ispočetka u martu 2007. godine.
Za zločine u Vukovaru vodio se postupak i u Haškom tribunalu, gdje su pravosnažno na 20, tj. 17 godina zatvora, osuđeni Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, dok je Miroslav Radić oslobođen optužbi i pušten na slobodu.