BEČ - Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je večeras u Beču da je regionu zapadnog Balkana potrebno više Evrope i kvalitetnije integracije.
On je, u izlaganju na Desetom bečkom ekonomskom forumu, rekao da je potrebno da zemlje regiona definišu nacionalne ekonomske politike, ali i da su neophodne i evropske integracione politike koje bi region prebacile na brži kolosjek.
Države zapadnog Balkana, prema njegovim riječima, mogu mnogo toga same da urade - da se snažnije i bolje povežu, otklone barijere za slobodnu trgovinu, mudrije koriste resurse, i unaprijede konkurentnost i poslovni ambijent.
"Države zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja. One nisu države Evrope učinile razvijenijima, već su implementirane kao težnja da se stvoreno bogatstvo ravnomjernije rasporedi. Visoki destimulativni porez, neodržvi penzioni sistemi, rigidna politika tržišta rada ograničavaju konkurentnost i rast. Moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne reforme, koje će učiniti naše države privlačnije za život i investicije", poručio je Đukanović.
On je dodao da je infrastruktura u regionu problem i izrazio uvjerenje da regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura mora biti u fokusu evropskog proširenja i da evropski fondovi moraju biti, s tim u vezi, pristupačniji i veći.
Đukanović je naglasio da su mir i stabilnost preduslov za napredovanje, dodajući da je za punu stabilnost regiona potrebno naći rješenja za neefikasnost države Bosne i Hercegovine i da se ohrabri riješenje konflikta oko pitanja imena Makedonije.
"Sa druge strane, ohrabruje veliki napor koje su uložile Srbija i Kosovo za koji vjerujem da otvara dobru persektivu u međusobnim odnosima i ohrabrenje za dodatnu stabilnost u regionu", kazao je on, ističući da ulazak Hrvatske u EU predstvalja istorijski iskorak i služi kao podsticaj ostalima.
Ujedinjena Evropa je nastala na težnjama za trajnim mirom, podsjetio je Đukanović, dodajući da bez, ekonomskog razvoja, mir i saradnja mogu biti lako narušene.
EU, prema njegovim riječima, treba da pomogne zapadni Balkan da ostavri svoju prosperitetnu i bolju budućnost.
"Samo ubrzani ekonomski razvoj i približavanje standardima država EU može učiniti region dugoročno stabilnim", uvjeren je šef crnogorske vlade.
On je dodao da EU mora prepoznati region kao značajno tržište, a ne kao mjesto sukoba i konflikata, već dio Evrope koji ima perspektivu da se ubrzano razvija i unaprijedi život svojih građana.
"Nastavak evropske integracije jednako je važan za zemlje aspirante, kao i EU u namjeri da ostane globalni igrač", poručio je Đukanović.
On je dodao da je region na izmaku još jedne teške godine, ukazujući da je ekonomski rast na globalnom nivou bio nizak na oko tri odsto, podsjetivši da je to, ako se izuzmu godine izbijanja ekonomske krize, prošli i ovogodišnji rast najniži u porteklih 10 godina.
Problemi u evrozoni su negativno uticali na globalni rast, a anemični rast evrozone utiče na ekonomije zapadnog Balkana, koje su blisko povezane kroz trgovinske i ekonomke tokove, rekao je on.
Đukanović je objasnio da je dinamičan rast u zemljama zapadnog Balkana, pre krize, doveo do rasta životnog standarda i smanjenja nezaposlenosti, ali da je poslije tog perioda došlo do duboke kontrakcije 2009. a potom i borbom sa recesijom i rastućom nezaposlenošću.
Kriza je, prema njegovim riječima, negativno uticala na tržište rada, jer je dovela do povećanja nezaposlenosti, posebno mladih, a prolongiranje krize, upozorio je on, može voditi neprekidnom uništenju ljudskog kapitala.
Postoji realna opasnost da, kao i prethodne četiri godine, region ostane zaglavljen u opasnoj spriali niskog ekonomskog rasta, rastućih dugova javnog sektora i visoke stope nezaposlenosti mladih, upozorio je on.
Na Desetom bečkom ekonomskom forumu, na čijem otvaranju je govorio Đukanović, u članstvo je primljena Litvanija.