ZAGREB - Krenule su razne teorije zavjere na društvenim mrežama, od toga da će sad Tomašević prodati zemljište na kojem je Vjesnikov neboder (iako Grad Zagreb uopšte nije vlasnik zemljišta), do toga da je požar namjerno podmetnut iz drugih nekretninskih mešetarskih razloga.
Ali, u stručnim krugovima na društvenim mrežama povela se ozbiljnija rasprava o tome je li Vjesnikov neboder arhitekta Antuna Ulriha bio zaštićeni spomenik kulture. Međutim, nije bio. Nekima se činilo da se sjećaju da je ranije bio pod zaštitom, tamo negdje 2000-ih godina.
"Mislim da je bio zaštićeno kulturno dobro, ali nisam siguran, možda je samo bio dio obuhvata zaštićene istorijske cjeline grada koja je bila ranije znatno veća nego danas" napisala je jedna osoba.
Ipak, direktnu zaštitu kulturnog dobra nije nikad imao. To ne umanjuje njegovu vrijednost kao jednog od simbola Zagreba ni štetu koju je nažalost pretrpio, ali nije nosio tu visoku kategoriju zaštite. Iako ta zaštita, budimo iskreni, ne bi značila i da bi bio samim time u dobrom stanju i obnovljen, jer mnogo je zaštićenih spomenika kulture koji su u javnom ili državnom vlasništvu, a nisu u dobrom stanju, kao što je recimo kompleks nekadašnje vojne bolnice u Krvavici.
Da li je kopija?
Vezano za Vjesnikov neboder, u nekim je krugovima već od ranije poznato da je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Grada Zagreba postojao stav da ga ne treba pojedinačno zaštititi. Legenda glasi da je pokojni konzervator Aleksander Laslo navodno smatrao da je kopija jednog drugog projekta iz inostranstva. Iako, i tome se može dodati da su neka zaštićena zagrebačka djela arhitekture isto kopije nekih stranih uzora.
Vjesnikov neboder izgledao je kao njujorški Lever House, što je više očito na starim fotografijama te zgrade koja je obnovljena u drugoj boji. Ali, zanimljivo je da i sam autor zgrade, arhitekta Antun Ulrih, nije bio zadovoljan kako je ona izvedena jer nije odgovarala njegovom originalnom projektu iz 1956. godine koji je predviđao širu i nižu zgradu.
Povezane vijesti:
Vatra progutala Vjesnik, opet se rasplamsala
"Kao Černobil": Pogledajte kako je izgledala unutrašnjost zgrade Vjesnika prije požara (FOTO)
U prvonagrađenom konkursnom projektu predložio je skladnu kompoziciju visokog kancelarijskog nebodera izraslog iz baze proizvodnog, tehnološkog i pogonskog trakta, koja je u izvedbenoj fazi doživjela znatne izmjene, narpčito u proporcijama. Vjesnikov neboder konačno je dovršen i "pušten u pogon" 1972. godine.
U svoje doba bio je jedinstven u ovom dijelu Evrope. Najbliža zgrada s tako savremenom fasadom postojala je, kad je završena njegova gradnja, u Švajcarskoj.
Zaključno, teorije zavjere kod nekretnina u Hrvatskoj se uglavnom na kraju svedu na loše održavanje, nebrigu o privatnom vlasništvu od vlasnika, što se može vidjeti na još mnogim zgradama u Zagrebu, prenosi "Jutarnji".