ZAGREB - Hrvatska je sa 1.241 evrom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no uprkos problematičnom privrednom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno finansiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obaveznog osiguranja poprilično veliki i uključuje većinu usluga
U izvještaju Evropske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 evra po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.
Istovremeno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani je na nivou prosjeka EU, navodi se u izvještaju.
Komisija navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje Sistema i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sistemske, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.
Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sistema te smatra kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.
EK je upozorila i na nedostatak ljekara i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na ostrvima, zbog njihovog iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plata, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih skupinama stanovnika. Broj ljekara i medicinskih sestara mali je u poređenju s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.
Životni vijek u Hrvatskoj kraći od EU prosjeka
U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produžio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.
Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvnog sistema i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvnog sistema gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.
Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na hiljadu živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.
U posljednjih 14 godina zabilježeno je i znatno povećanje apsolutnog broja hroničnih bolesti disajnog sistema, dijabetesa itd.
Više do trećine bolesti može se pripisati činiocima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.
Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.
U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovno konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.
Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvještaju EK.