NJUJORK - Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, predsjednik Srbije Boris Tadić i kosovski premijer Hašim Tači razgovaraće o dijalogu Beograd-Priština u ponedjeljak i utorak u Njujorku.
Kako su prenijeli potpuno upućeni evropski diplomatski funkcioneri, plan dijaloga još nije utvrđen, ali Evropska unija ima razloga da vjeruje da će dijalog biti uspešan.
Izvjesno je ipak, objasnili su, da zvaničnog političkog otvaranja pregovora o statusu ne može biti, iako će neminovno bitna "tehnička pitanja" zadrti sama po sebi u dimenzije statusa.
Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton o tome u sjedištu UN treba u ponedjeljak da razmijeni mišljenje s kosovskim premijerom Hašimom Tačijem, a u utorak sa srpskim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.
S Tadićem bi tokom zasijedanja Generalne skupšine UN trebalo da razgovara i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
Nužan je sporazum dvije strane o što bržem pokretanju dijaloga, a glavni podstrek je jasna "evropska perspektiva" i spoznaja da to može samo biti od koristi i za Beograd i za Prištinu, prenijeli su izvori u sjedištu EU.
Za Srbiju će to, rečeno je, biti nesumnjiva korist jer postoji "široko uvjerenje" da je vrijeme da se zahjtev Beograda za kandidaturu za članstvo prosledi Evropskoj komisiji.
Diplomate u EU su istakli i da je "teško zamisliti da bi Srbija u sadašnjem stanju (odnosa sa Kosovom) mogla da uđe u EU, jer bi u Uniju time unijela previše problema".
"I Beograd i Priština imaju mnogo nevolja i treba podržati političare koji tamo rade na njihovom otklanjanju". Podstrek za Srbiju može i te kako biti, stavljeno je do znanja, takođe pristup kulturno-istorijskim spomenicima, a za Prištinu, recimo, nadzor granice.
Evropska unija će, rekli su funkcioneri u Briselu, dobro obaviti svoju ulogu nepristrasnog davaoca "dobrih usluga", imajući u vidu da među evropskom dvadesetsedmoricom ima zemalja koje priznaju i onih koje ne priznaju nezavisnost Prištine.
Objašnjavajući zašto, kako je rečeno, "ne može da se ponovo pregovara o Ahtisarijevom planu za status", izvori u EU su naglasili da se ne želi da politički vidovi statusa budu stavljeni u prvi plan, jer su onda izgledi za uspjeh daleko manji.
Takođe se mora imati na umu da to ne prihvataju 22 zemlje koje su priznale Prištinu i onda je dijalog praktično nemoguć.
"Ako razgovaramo o nadzoru granica, pitanje je o kojoj granici razgovaramo, ako govorimo o zakonu, pitanje je - čijem zakonu", dodali su. Tehnička pitanja tu očigledno imaju i "statusni ugao".
Na pitanje da li će i poseban status sjevera Kosova biti predmet dijaloga, odgovor je glasio da je "jasno da pitanje sjevera Kosova mora biti rešeno".
Jer, ukazali su upućeni diplomate u EU, "u Ahtisarijevom planu već ima elemenata koji su dio specijalnog statusa" i sad je možda baš dijalog put da se to primijeni.
Tadić je za RTS izjavioda je u ovom trenutku "rano spekulisati" o modalitetu budućeg dijaloga Beograda i Prištine.
Tadić je najavio da će o tom dijalogu biti riječi na sastanku sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbijednost Ketrin Ešton, u četvrtak, 23. septembra.
"Moja obaveza je da pojasnim građanima i političkoj javnosti da je rano spekulisati o modalitetu dijaloga Beograda i Prištine: prvo treba formulisati format i teme tog dijaloga", rekao je Tadić.
Posle mišljenja Međunarodnog suda pravde, sve strane su sačuvale elemente vlastite politike, ali su i definisale proces koji treba da riješi, kako je rekao, pitanje života ljudi na Kosovu.
"Samo tako možemo da uđemo u mirniji politički proces i da budemo deo EU", naglasio je Tadić.
Na sastanku sa Ešton, kao i u nizu drugih bilateralnih razgovora u Njujorku, dodao je Tadić, biće riječi i o procesu pridruživanja Srbije EU, ali i o borbi protiv organizovanog kriminala, regionalnoj stabilnosti i ostvarenju milenijumskih ciljeva UN.