Ex -Yu

Pratite nas na Google news

Hoće li poslije pola vijeka Hotel Jugoslavija vratiti stari sjaj

Hoće li poslije pola vijeka Hotel Jugoslavija vratiti stari sjaj
Foto: N.N. | Hoće li poslije pola vijeka Hotel Jugoslavija vratiti stari sjaj
Tanjug

BEOGRAD - Hotel Jugoslavija otvoren je na današnji dan prije pola vijeka, kao jedan od najluksuznijih i najvećih hotela Evrope nakon što je njegova gradnja trajala više od dvije decenije , koliko skoro isto sada čeka da povrati stari sjaj.

"Najzad, posle brojnih prekida i velikih pauza, dovršeno je ogromno zdanje superluksuznog hotela Jugoslavija u Beogradu", pisali su beogradski mediji tog 31. jula 1969. godine i prenosili ocjene stručnjaka, da je nakon više od dvije decenije gradnje glavni grad dobio jedan od najljepših i najraskošnijih hotela Evrope.

Izgradnja i opremanje tog "velikog grada - hotela" sa luksuznim sobama sa 1.000 kreveta, apartmanima, rezidencjijama, restoranima i salonima koštala je 146 miliona dinara.

Krasio ga je i najveći luster na svijetu sa 40.000 Svarkovski kristala, a imao je sve - od bazara u kome su gosti mogli da kupuju najrazličitiju robu do posebnog pansiona za pse...

Onda su vrijeme, tranzicija, bombardovanje, privatizacija...učinili svoje.

Sada nakon promjene nekoliko vlasnika, nerealizovanih projekata, planovi investotora o sudbini hotela mogli bi se čuti do kraja godine, saznaje Tanjug.

Među onima koji žele da hotel, podignut na obali Dunava, nedaleko od ušća, sa pogledom na Ratno ostrvo i Kalemegdan, povrati stari sjaj je i zamjenik gradonačelnika Goran Veseć koji za Tanjug kaže da je Grad proteklih godina učinio sve da usvajanjem urbanistickih akata da omogući da rekonstrukcija počne.

Hotel Jugoslavija - simbol jednog vremena, jedan je od retkih objekata koji nije renoviran i koji nije dobio novu namjenu ili novi život kao što je slučaj sa Metropolom ili Domom sindikata, dodaje Vesić.

" Žao mi je zbog toga jer ako me pitate nema boljeg mesta za hotel u Beogradu", naveo je Vesić i podsjetio da je hotel ipak privatna svojina i da je na njegovom vlasniku odluka kada će to da uradi.

On dodaje da je hotel Jugoslavija na suviše dobrom mjestu i da je isuviše važan za beogradski turizam da bi stajao tako nezavršen kao ruina i da se zbog toga u gradu nose mišlju da uvedu posebnu taksu na objekte koji se nalaze u zonama značajnim za razvoj grada, a koji nisu privedeni namjeni ne bi li stimulisali vlasnike da ih ili rekonstruišu ili prodaju nekom ko će to da uradi.

Dio hotela uništen je u NATO bombardovanju 1999. Danas se u jednom od dijelova tog nekad najmoćnijeg hotela na Balkanu nalazi veliki kazino, u drugom restoran, u trećem možete popraviti bicikl...

Ukoliko vlasnik odluči da renovira hotel, on će vjerovatno dobiti potpuo drugačiji izgled, ali sigurno uz najveće svjetske standarde modernog hotelijerstva i arhitekture, a kao izvjesno se pominje da će postati dio najstarijeg evropskog lanca Kempinski.

Arhitekta Goran Vojvodić čije je idejno rješenje prije skoro 10 godina predstavljeno kao projekat koji bi "hotelu trebalo da vrati stari sjaj", u izjavi za Tanjug podsjeća da se u njegovim projektom bili primjenjeni standardi adekvatni franšizi Kempinski, a investitori su tada potpisali ugovor o ulasku u poslovni angažman".

On dodaje da je to idejno rješenje koje je uvažavalo sve standarde uključujući i ograničenja Zavoda za zaštitu spomenika trebalo da se prostire na oko 150.000 metara kvadratih.

Projektat je podrazumijevao rekonstrukciju i modifikovanje hotelskih kapaciteta na 350 smještajnih jedinica, ali i izgradnju šoping mola i dvije kule povezane mostovima, platformama i panoramskim liftovima, obmotane zajedničkom staklenom fasadnom opnom, visokom 163 metra.

Predsjednik Asocijacije srpskih arhitekata Slobodan Maldini podsjetio je da je Hotel Jugoslavija izuzetan primjer moderne i kao takav pod okriljem Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Konurs za izgradnju tog moćnog arhitektonskog objekta koji bi predstavljao veličinu i snagu nove poslijeratne države pokrenut je na inicijativu CK KPJ i predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita 1947. godine, kaže Maldini.

"Jednostavne kubusne forme, čistih linija, projekat u modernističkom maniru svetski čuvenog arhitekte i urbaniste Le Korzbijea, plenio je jednostavnošcu i monumentalnošcu", rekao je Maldini za Tanjug.

Pretpostavlja da će zajedno sa kompleksom hotela Kempinski i taj dio Zemuna prerasti u savremeni urabinistički centar.

O hotelu Jugoslavija snimljen je i dokumentarni film, a njegov autor Nikolas Vanji je ranje je za Tanjug od mnoštva zanimljivih priča izdvojio postojanje tajnih podzemnih prolaza koji povezuju hotel i Palatu Srbije, ali i priču o tome kako je car Etiopije Hajle Selasije "pokrenuo" nejgovo zidanje.

"Car Hajle Selasije rekao je Titu da Beograd nema prestižni hotel. Tito je zatim uzeo telefon i naredio da počne gradnja hotela", rekao je Vanjije.

U ovom hotelu boravili su i predsjednici SAD Ričard Nikson i Džimi Karter, kraljica Elizabeta II, njemački kancelar Vili Brant, astronauti Nil Armstrong i Baz Oldrin i mnogi drugi. Bilo je i "karantin" u kome su se najbolji sportisti i reprezenatacije pripremale za najvažnije utakmice.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije