Pred referendum o braku u Hrvatskoj ankete pokazuju da bi 68 odsto ispitanika glasalo za to da se u Ustavu brak definiše kao životna zajednice muškarca i žene.
Referendum u Hrvatskoj treba da se održi 1. decembra. Anketa pokazuje da bi samo 26,7 odsto ljudi bilo protiv te definicije.
Istraživanje agencije Promocija puls pokazuje da bi najveću podršku ustavnoj definiciji braka dali birači vanparlamentarne konzervativne stranke Hrast, njih 87,5 odsto, zatim birači najveće opozicione stranke, HDZ- 85,7 odsto.
Većina birača levo ili liberalno orjentisanih stranaka glasala bi na referendumu protiv predložene ustavne definicije braka, ali ne svi.
Tako bi, na primer, čak 39,5 odsto, dakle više od jedne trećine birača vladajuće Socijaldemokratske partije, glasalo za ovu inicijativu udruženja "U ime porodice", a najslabiju podršku ta inicijativa ima medju biračima Hrvatske narodne stranke - 23,7 odsto njenih birača.
Povodom ankete, sprovedene krajem prošle nedelje, Željka Markić, je u ime udruženja koje je tražilo referendum, izjavila da su ona i njeni saradnici referendumskom inicijativom željeli da spriječe da "jedna agresivna vlada iza koje ne stoji većina građana Hrvatske totalitarnom metodom promjeni pojam i sadržaj braka", prenio je "Jutarnji list."
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović, kao i ministri, najavili su medjutim da će 1. decembra na referendumu o ustavnom definisanju braka kao zajednice žene i muškarca glasati protiv.
Milanović kaže da nije protiv referenduma, ali po jasnijim kriterijimuma uz zaštitu onih koji su manjina, i ističe da je "manjina po definiciji manjina zato što je slabija i malobrojnija".
"Ako budemo dopuštali referendume o pravima manjina, one će ostati bez ijednog prava", poručio je. Članovi vlade odustali su od spota kojim poručuju da će izaći na referendum i glasati protiv, ali su snimili pojedinačne video poruke takvog sadržaja.
I Savjet Evrope je prethodno upozorio Hrvatsku da ne preduzima nikakve korake koji bi mogli da se smatraju diskriminatornim prema "gej zajednici", a poverenik Saveta Evrope za ljudska prava Nils Muižnieks rekao je da Evropski sud za ljudska prava "daje vrlo širok manevarski prostor zemljama članicama u vezi istopolnih brakova i partnera".