ZAGREB- Hrvatski sabor danas je donio novi Zakon o penzijskom osiguranju, čime se Hrvatska priključila državama koje su podigle starosnu granicu za odlazak u penziju i to do 67. godine.
Održivost penzijskog sistema, ali i produženje životnog doba stanovnštva, kao i potreba da se na tržištu rada aktiviraju starije osobe, bili su argumenti resornog ministarstva rada za dizanje starosne granice za penzionisanje sa 65 na 67 godina i to od 2031. godine.
Od naredne do 2030. godine zadržali bi se isti starosni uslovi za sticanje starosne i prijevremene penzije, a počev od januara 2031. postupno bi se povećavala starost za sticanje prava na penziju, po tri mjeseca svake godine do 2037.
Od 1. januara 2038. pravo na starosnu penziju sticalo bi se sa 67 godina.
Zakon uvodi institut privremene starosne penzije za dugogodišnje osiguranike, one koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života. Oni će od 1. januara 2014. odlaziti u penziju, ali bez penalizacije.
Bez penalizacije će u privremenu penziju moći i osobe koje nakon stečaja firme završe na zavodu za zapošljavanje i ne uspiju da se zaposle u roku od dvije godine, naravno, ako imaju uslove.
Sistem socijalne pomoći uskoro bi trebalo da bude pravedniji i s više reda, budući da je Hrvatski sabor danas donio Zakon o socijalnoj pomoći koji bi to trebalo da garantuje.
Zakon donosi niz novina, među njima i institut garantovane minimalne naknade koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade i limitirana je na 2.900 kuna.
Visinu osnovice za utvrđivanje naknade vlada će utvrđivati uredbom prema raspoloživim sredstvima, po sadašnjim proračunima to je 800 kuna, a do sada je bilo 500, objasnila je zamjenica ministarke socijalne politike i mladih Maja Sporiš.
Jednostavnijem postupku priznavanja socijalnih prava i manjem administriranju trebalo bi da pomogne informatizacija sistema socijalne pomoći i njegovo umrežavanje s drugim sistemima.