HAG - Iako srpske i kosovske vlasti polažu nadu, neobavezujuće mišljenje Međunarodnog suda pravde - glavnog pravosudnog organa UN - o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom biće doneseno sa velikom opreznošću, ocjenjuju stručnjaci za međunarodno pravo.
Međunarodni sud pravde saopštiće u četvrtak, 22. jula, u Hagu savjetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.
"Očekujemo po Srbiju pozitivno mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova, koju Beograd ne priznaje", izjavio je za AFP premijer Srbije Mirko Cvetković, napomenuvši da je riječ o južnoj srpskoj pokrajini.
Premijer Cvetković je rekao da budućnost cijelog regiona ne može da se gradi na kršenju međunarodnog prava i dodao da je njegova vlada "spremna za razgovore o statusu Kosova".
Sa svoje strane kosovska vlada se nada da će Međunarodni sud podržati deklaraciju o nezavisnosti, donesenu 17. februara 2008. godine, i da će tako otvoriti put državama i međunarodnim organizacijama koje još nisu priznale da to i učine.
"Kosovska vlada vjeruje da će ova odluka biti u skladu sa interesima naroda na Kosovu, njihove opredijeljenosti i odluke institucija da Kosovo proglase kao nezavisnu državu", rekao je premijer Hašim Tači u kosovskom parlamentu.
Evropljani su, međutim, za rezoluciju Generalne skupštine UN koja se zalaže za "nastavak dijaloga kako bi se postigao sporazum o svim neriješenim pitanjima u perspektivi zajedničke integracije Srbije i Kosova u EU, izjavio je AFP-u izvor iz evropske diplomatije.
Prema riječima stručnjaka za međunarodno pravo, Međunarodni sud pravde trebalo bi da bude što je više moguće neodređen kako bi se izbjeglo da presedan nezavisnosti Kosova ne probudi ambicije drugih.
"Sud će pokušati da izbjegne stvaranje presedana, jer bi u tom slučaju druge manjine slijedile njihov primjer", objasnio je za AFP Viljem van Genugten, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Tilburgu.
Prema riječima Žan d'Aspremona, eksperta međunarodnog prava na Univerzitetu u Amsterdamu, Međunarodni sud pravde "neće nikada priznati pravo na otcjepljenje". "To bi otvorilo Pandorinu kutiju", upozorava on.
Do sada nezavisnost južne srpske pokrajine Kosova, u kojoj živi dva miliona stanovnika, od čega su 90 odsto Albanci, priznalo je 69 država, među kojima i SAD i 22 od 27 država EU.
Generalna skupština UN 8. oktobra 2008. godine, rezolucijom usvojenom na prijedlog Srbije, zatražila je od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova.
Pred Međunarodnim sudom pravde od 1. do 11. decembra 2009. godine održana je višednevna javna rasprava o ovom pitanju, u kojoj su učestvovali predstavnici tridesetak zemalja članica UN, među kojima i Srbije.
Svoje argumente iznijeli su pred Sudom i predstavnici vlasti u Prištini.
Ocjenu da je proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom, osim Srbije, iznijele su Kina, Rusija, Španija, Rumunija, Kipar, Argentina, Brazil, Bolivija, Azerbejdžan i Bjelorusija.
Od 1946. godine, kada je osnovan Međunarodni sud pravde, Sud je na zahtjev UN dao 25 savjetodavnih mišljenja.