NOVI PAZAR - Sporazumom, sačinjenom na inicijativu Turske, o objedinjavanju islamskih zjaednica, predviđeno je da ona djeluje na teritoriji Srbije i imala bi više organizacionih jedinica - muftijstava, a njeno sjedište bi bilo u Novom Pazaru.
Jedinstvena zajednica će, prema sporazumu koji je sačinjen na relaciji Ankara, Sarajevo, Beograd, djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom Srbije, poštujući teritorijalni integritet u suvernitet zemlje.
Muftijstva bi bila smještena u Sandžaku, Beogradu, centralnoj Srbiji, Vojvodini i Preševu, a o punom nazivu objedinjene islamske zajednice bi se odlučivalo poslije potpisivanja sporazuma, navodi se u Prijedlogu sporazuma koji je Turska dostavila i vlastima u Srbiji, a koji je danas objavio portal "Sandžaknjuz".
Aktuelni čelnici dvije islamske zajednice - reisu l ulema Adem Zilkić i muftija Muamer Zukorlić ne bi mogli da se kandiduju na najviše funkcije u budućoj vjerskoj zajednici, niti, kako se navodi, " jastrebovi" koji su doprinijeli podjelama unutar Islamske zajednice.
Sporazumom se zabranjuje svaka politička aktivnost i agitacija muftija, imama i vjerskih službenika. Oni, kako se navodi, ne mogu osnivati političke stranke, niti podržavati ili agitovati za bilo koju političku opciju. Džamije ne smiju biti mjesta za političku propagandu.
Predstavnici obje strane, napominje se, treba da imaju jednak tretman u procesu objedinjavanja Islamske zajednice.
Završni, usaglašeni tekst sporazuma, kako je predviđeno, potpisaće predsjednik turskog dijaneta Mehmet Gormez, reisu l ulema BiH Mustafa Cerić, Zilkić i Zukorlić, navodi se u tekstu objavljenom na sandžačkom portalu koji je blizak ministru Sulejmanu Ugljaninu.
Sporazumom je predviđeno da objedinjena islamska zajednica ima šest muftija - pazarskog, tutinskog, sjeničkog, prijepoljskog, pribojskog i novosadskog, a dodaje se da će muftije imati i druga mjesta gdje postoji odbor Islamske zajednice.
Zukorlić, kako se objašnjava, može da bude biran na mjesto muftije Novopazarskog, a Zilkić na mjesto muftije Tutinskog ili neko drugo mjesto u Islamskoj zajednici za koje on da saglasnost - oblast kulture ili obrazovanja.
Svi imami bi bili vraćeni u džamije na status koji su imali prije podjela u Islamskoj zajednici koja je nastala početkom oktobra 2007. godine, navodi se u sporazumu.
Jedinstvena Islamska zajednica sarađivaće sa islamskim zajednicima u BIH, Turskoj i drugim zemljema. Ona bi se konsultovala sa vjerskim i intelektualnim vlastima u Turskoj u vezi sa značajnim pitanjima koja se tiču islama i muslimana na Balkanu, u Evopi i svijetu.
Predviđeno je da se Jedinstvena Islamska zajednica isključivo baviti unapređenjem vjerskih prava muslimana.
Jedinstvena Islamska zajednica će, kako je predviđeno, sarađivati sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama u cilju unapređenja međuverske i interkulturne toleracije.
Izbori, kako se navodi, za sve funkcije unutar Islamske zajednice moraju se obaviti bez vršenja političkog ili nekog drugog pritiska.
Realizaciju sporazuma, kao i proces sprovođenja izbora nadgledaće nezavisna komisija koja će se sastojati od šest članova - po dva iz Srbije, Turske i BiH.
U komisiji, kako se navodi, ne mogu biti predstavnici ni jedne od strana koje su na bilo koji način "involvirane u ovaj sukob".