PODGORICA - Ideja o obnavljanju autonomije Sandžaka koja se polovinom jula rodila pod okriljem Bošnjačkog nacionalnog vijeća i glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića podijelila je muslimane - Bošnjake u Crnoj Gori.
Zvanična Podgorica, za sada, pitanje Sandžaka posmatra sa distance, kao prevashodnu "srpsku stvar", tvrde podgorički mediji, a bombastične izjave koje dolaze iz Sandžaka - više se gledaju kao neka vrsta "probnog balona" nego stvarne opasnosti za cjelovitost teritorije Crne Gore.
Ideja o autonomnosti Sandžaka podijelila je, međutim, crnogorske muslimane - Bošnjake, pa je tako predsjednik Savjeta muslimana Sabrija Vulić ironično zahvalio profesoru Šerbi Rastoderu što pomaže muslimanima Crne Gore da shvate da su im korijeni crnogorski, a time i jezik, te da nije potrebno da ga sada mijenjaju, kao ni svoju nacionalnu odrednicu - musliman.
Rastoder, koji je predsjednik Bošnjačkog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori, prethodno je optužio čelnike Matice muslimanske i Savjeta muslimana da su postali sve grlatiji kako se bliži popis stanovništva i da će "uskoro ostati bez posla, ukoliko ne osnuju političku partiju". Vulić tvrdi da je Rastoder bio musliman ili Crnogorac duže od 40 godina, a da je naknadno postao Bošnjak. Rekao je da će sljedeći popis pokazati da se muslimani u Crnoj Gori rapidno trijezne i da se vraćaju svom tradicionalnom nazivu musliman, svjesni da su bili zavedeni. Rastoder tvrdi da ideja o sandžačkoj autonomiji nema utemeljenje, da je zakasnila i da je Bošnjaci iz Crne Gore ne podržavaju. Predsjednik Matice muslimanske u Crnoj Gori Avdul Kurpejović izjavio je da Sandžak nikada nije bio političko-teritorijalna jedinica u Srbiji, niti u Crnoj Gori i da je ideja o autonomiji te bivše turske tvorevine apsolutno "nacionalistički, asimilatorski i utopistički projekat". On je izrazio čuđenje da se povodom najavljenog obnavljanja autonomije Sandžak još nisu oglasili državni organi Crne Gore i poručio da je aktuelizovanje te ideje direktno ugrožavanje teritorijalnog integriteta suverene Crne Gore.
Funkcioner Liberalne partije i član Bošnjačkog savjeta Samedin Agović tvrdi da je priča o autonomiji Sandžaka posljedica nepostojanja institucija sistema države, ali i nedemokratičnosti Crne Gore pod vlašću DPS-a.
"Kada neki narod u CG vidi da mu je ustavom garantovana nacionalna zastupljenost ovakva kakva je, onda je logičan potez razmišljanja o promjenama, a ponekad ovakvo razmišljanje može da bude anahrono i s potencijalno opasnim posljedicama, poput priče o autonomiji Sandžaka", smatra Agović.
Predsjednik bošnjačke alternative Asim Dječević, međutim, kaže da je pitanje Sandžaka "istorijsko i savremeno". On smatra da se Crna Gora mora regioanlizovati i da muslimane - Bošnjake sa razlogom to pitanje okupira.
O obnavljanju autonomije Sandžaka, po ugledu na "partizansku autonomiju" iz perioda od 1943. do 1945. godine, prvi je progovorio Džemail Suljević, predsjednik Odbora za obnavljanje Narodnog vijeća Sandžaka koji je zadužen da pripremi sve neophodne dokumente.