Mladi u Hrvatskoj žele da budu Evropljani, ali često sebe smatraju i Balkancima, priznaju da često mrze Slovence i nisu prijateljski nastrojeni prema Srbima, te da se ne vole međusobno.
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Revija za sociologiju" pokazuje da učenici imaju snažan regionalni identitet, u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između primorja i unutrašnjosti, ruralnih i urbanih područja, te sjevera i juga.
Istraživanje potpisuju sociolozi Alister Ros iz Velike Britanije, te Saša Puzić i Karin Dolan iz Hrvatske, a podaci su prikupljeni u okviru ciljnih grupa u kojima je učestvovalo 68 učenika osnovnih i srednjih škola između 11 i 17 godina iz Rijeke, Zagreba i Zadra.
Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju težnju ka evropejstvu, ali i osjećaj pripadnosti balkanskom kulturnom krugu.
Iako teže Evropi, učenici nemaju osjećaj da su prešli evropski prag, pa još uvijek "naginju" prema Balkanu, koji opisuju kao "nepristojnog, svadljivog, nerazvijenog i neurednog".
Jedan od primjera kojim sociolozi ilustruju odgovore mladih glasi:
"Svi smo ponosni na Hrvatsku, ali opet nismo prijateljski nastrojeni prema Srbima i Slovencima - mrzimo Slovence. Opet, mi se međusobno ne volimo ni u Hrvatskoj.
Ne volimo ljude iz Zagreba, jer su `purgeri`, ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo `tovari`. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to živimo! Mislim da je to, uglavnom, zbog sporta".
"Evropska Hrvatska" izraženije se pokazala samo u odnosu na one sa istočne granice Hrvatske, uglavnom na Srbiju, koja je kod mladih Hrvata primjer "pravog Balkana".