BEOGRAD - Predsjednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić rekao je da očekuje da će biti pritisaka da odustane od održavanja javne rasprave u Generalnoj skupštini o efektima i posljedicama rada Haškog tribunala i drugih sličnih sudova, ali da se on neće povući.
"Meni nije prvi put da se suočavam sa takvim pritiscima. Ovo je pitanje morala, ovo je pitanje istorije i pravde i neće biti povlačenja", rekao je Jeremić, napominjući da je raspravu zakazao za april iduće godine.
On je za RTS izjavio da je na samu oslobađajuću hašku presudu za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača bilo mnogo reagovanja i da je ta odluka haškog Žalbenog vijeća u mnogim dijelovima svijeta izazvala ogorčenje.
Osvrćući se na većinsku odluku trojice sudija u tom žalbenom vijeću da se oslobode hrvatski generali, Jeremić je rekao da se pojavila situacija da tri čovjeka donose odluku o istorijskom sudu o protjerivanju četvrt miliona ljudi iz njihovih domova.
"Ja dozvoljavam da oni mogu imati vrednosni sistem u kome je etničko čišćenje legitimno i legalno, ali ne verujem da takvo mišljenje deli većina sveta. A da li je to tako videćemo u javnoj raspravi", naglasio je Jeremić.
Navodeći da javna rasprava u Generalnoj skupštini UN predstavlja najsnažniji mehanizam rasprave u okviru UN, Jeremić je rekao da nakon njegove odluke da iskoristi ovlaštenja predsjednika Generalne skupštine i sazove javnu raspravu, u UN ima mnogo više pažnje o ovoj temi nego do sada.
"Ako stvar ostavimo ovakvom kakva jeste, ne samo da smo se de fakto saglasili sa ocenom Žalbenog veća, nego se praktično iz UN upućuje pogrešan signal da vojnom brutalnom akcijom možete proterati ljude iz svojih domova i za to ne samo da ne budete kažnjeni, nego da budete nagrađeni", ocijenio je Jeremić.
Kada je riječ o praktičnim posljedicama ovakve javne rasprave, Jeremić je naglasio da će sve što bude izrečeno na tom skupu ostati zabilježeno u analima UN, dok će o donošenju mogućih dokumenata sarađivati sa članicama UN, da bi na što formalniji, precizniji i sveobuhvatniji način istina o radu Haškog tribunala, kao i posljedicama njegovog rada postala dostupna međunarodnoj javnosti.
"Pomirenje među narodima jedna je od najvažnijih funckija UN, to je, pretpostavljam, bila zamišljenja svrha i prilikom osnivanja krivičnog tribunala. Smatram da ta svrha nije ispunjena. Tako nešto ne može biti građeno na bazi negacije i veličanje zlodela", rekao je Jeremić.
Jeremić je rekao da će javna rasprava biti otvorena za sve države članice UN, ali da će pozvati i širu međunarodnu javnost, tako da se može očekivati učešće i građanskih udruženja i istaknutih akademika i drugih.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala u petak, 16. novembra, oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača komandne odgovornosti za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. godine i poništilo prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.
U agresiji hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa vjekovnih ognjišta protjerano je oko 230.000 krajiških Srba. Prema evidenciji "Veritasa", u vojnoj akciji i poslije nje, poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.