ZAGREB - Politička vodstva Srbije i Bosne i Hercegovine pokazala su želju za pomirenjem, uspostavljanjem boljih odnosa i evropskom budućnošću regiona, rekao je danas u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović, ističući važnost ekonomske saradnje u regionu.
Na predavanju koje je održao studentima Fakulteta političkih nauka o hrvatskoj spoljnoj politici, Josipović je naglasio da su tri njene komponente pristupanje Evropskoj uniji, regionalna politika i otvaranje prema trećim zemljama partnerima, što je, kako je ocijenio, pomalo zanemareno.
Josipović je kao jedno od važnih pitanja naglasio kako će se Hrvatska postaviti prema zemljama u regiona u odnosu na zajedničku budućnost - da li želi dominirati i podići šengenski zid ili vidi region kao dio evropskog prostora, političke saradnje i zajedništva, za šta se on zalaže.
"To nije, kako neki tvrde, građenje nove Jugoslavije, jer to niko i ne želi", izjavio je hrvatski predsjednik, izrazivši očekivanje da će sve susjedne zemlje kad ispune potrebne uslove postati članice EU, kao što će Hrvatska postati 1. jula 2013.
"Hrvatska je pokazala spremnost da bude faktor mira i stabilnosti u regionu, a njena spoljna politika kao male zemlje, trebala bi da preraste u spoljnu politiku male sile, ostvarujući realno ostvarive ciljeve koju ulazak u Europsku uniju dodatno jača", rekao je on.
Proevropska politika i regionalna politika su dvije strane iste medalje, rekao je Josipović, ističući da Hrvatsku okružuju zemlje koje dijele iste ili slične vrijednosti.
Naglasivši zasluge vlade HDZ-a u sprovođenju reformi i pridruživanju EU, on je naglasio važnost reforme pravosuđa kako bi se postigli standardi EU i podsjetio na svoj doprinos regionalnoj saradnji. "Stvari su pokrenute s mrtve tačke, iako su moju inicijativu kritikovala veteranska udružanja, ali ju je ipak podržao velik broj građana i sama vlada", rekao je hrvatski predsjednik.
U pitanju ustavnih rješenja, kada se radi o kreiranju spoljne politike između vlade i predsjednika države, fale formalni i institucionalni mehanizmi, rekao je Josipović i dodao da nije dobro da se premijer i predsjednik razmimoilaze u spoljnoj politici.
"I pored toga, Jadranka Kosor i ja imali smo manje-više usklađenu spoljnu politiku i nije bilo većih sporova, osim kod imenovanja ambasadora", kazao je on i dodao da se ne smije zanemariti interakcija unutrašnje i spoljne politike.
Josipović je izrazio očekivanje da će dolaskom na vlast SDP-a, koji je od samog početka proevropski orijentisan, u Hrvatskom saboru i vladi biti nastavljena hrvatska proevropska politika još većom svježinom i jačom dinamikom.
Rekavši da je evroskepticizam legitiman stav, Josipović je naglasio da ga on lično ne podržava i da je često rezultat predrasuda i podsjetio da Hrvatska stranka prava, koji je zastupala takav stav, na izborima nije dobila ni jedan mandat.
"Zemlje kao što su Portugal i Španija znatno su prosperirale ulaskom u EU i ne treba strahovati od iskorištavanja malih zemlja od strane velikih. Iako su zemlje EU u krizi, ne postoji ni jedan dokaz da nje ne bi bilo da nije EU, i pored njenih slabosti kao što su preveliko normiranje i birokratizovanje", rekao je Josipović i ocijenio da će se zemlje koje ostanu van EU naći u velikim problemima, jer neće biti konkurentne.
"Nadam se da će se jednog dana od Štokholma i Berlina do Turske moći putovati bez pasoša", zaključio je Josipović u predavanju.