ZAGREB - Još od vremena Slobodana Miloševića srpski političari su znali da Kosovo ne može biti dio Srbije, piše zagrebački "Jutarnji list".
Kako navode, srpski političari su zato stalno radili na realizaciji "rezervne varijante" - podjeli Kosova.
U analizi koju je za zagrebački "Jutarnji list" uradio dopisnik tog lista i prištinske Koha ditore iz Brisela Augustin Paljokaj konstatuje se da zvanični Beograd smatra da status Kosova nije riješen i da se mora konačno riješiti, što je, kaže autor, pogrešno.
"Kosovo ima status i Kosovo je država", bez obzira na nefunkcionalnost, "te visok nivo povezanosti korupcije i organizovanog kriminala sa političkim strukturama".
Autor analize smatra da Srbija može održati unutrašnji dijalog o tome kako vidi odnose s Kosovom, ali ne - "kakva Kosovo treba da bude i treba li uopšte da bude država".
Takođe, Paljokaj smatra da se u Srbiji ne može razgovarati o, kako kaže, granicama Kosova, osim ako se ne želi novi haos, pa i sukobi u cijelom regionu.
On tvrdi da bi Srbija teško dobila podršku međunarodne zajednice za podjelu Kosova, kako je predložio Ivica Dačić, premda bi, možda, kako kaže, među Albancima našli sagovornike o tome, koristeći se ucjenama i blokirajući svaki mogući napredak.
Ipak, analizira i efekte realizacije te opcije, pa navodi da bi međunarodna zajednica, ako bi prihvatila tu ideju, odustala od prvog načela na koje se pozivala pri traženju rješenja za status Kosova - da podjela Kosova nije dozvoljena, kao ni mogućnost spajanja Kosova s nekom drugom državom ili dijelom teritorija neke druge države, što je navedeno u dokumentu koji je svojevremeno predložio Marti Ahtisari.
Podjelom Kosova otvorila bi se Pandorina kutija u regionu, tvrdi autor, i postavlja pitanje - ko bi onda mogao zadržati Republiku Srpsku u BiH, Albance u Makedoniji i Crnoj Gori, Hrvate u BiH?
Šta bi bilo sa Srbima koji bi ostali na Kosovu (a takvih je više južno, nego sjeverno od rijeke Ibar), navodi analitičar Jutarnjeg i dodaje: "Šta bi bilo s pravoslavnim crkvama na Kosovu, od kojih većina ne bi bila u zamišljenom Dačićevom dijelu Kosova, koji bi pripao Srbiji".
Najzad pitanje koje se postavlja u analizi je i ko bi imao pravo onda da traži od Kosova da pristane na ono na šta je pristao prema sadašnjem Ustavu, na poseban status tih vjerskih objekata i na to da su oni dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu.
"Jutarnji" dalje ističe i "da danas nisu problem odnosi između naroda", kako to, kako se navodi, govore predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Dačić, nego odnos Srbije prema Kosovu.
"Da nije u pitanju spor oko statusa Kosova, odnosi između Albanaca i Srba ne bi bili ništa lošiji ili bolji nego između Srba i Bošnjaka, Hrvata i Srba. Na Kosovu već duže nema ozbiljnih etnički motivisanih incidenata."
"Kad bi zavisilo od ljudi, i kad se politika ne bi umiješala, normalizacija bi se dogodila odavno. A ideje o podjeli samo će dodatno pogoršati situaciju, i to ne samo na Kosovu, nego i šire", zaključuje Paljokaj u analizi za "Jutarnji list".