BRISEL - Evropska unija je u potrazi za alternativnim rješenjima i modalitetima nastavka pregovora o budućem statusu Kosova i Metohije za koje vjeruje da su još mogući na osnovu plana Martija Ahtisarija, prenijeli su u Briselu evropski diplomatski izvori.
U tom kontekstu se ovonedjeljna posjeta predsjednika Vlade Srbije Vojislava Koštunice Portugalu i Njemačkoj ocjenjuje kao izuzetno značajna, uz očekivanje da će biti podsticajna za nastavak pregovora.
Ta diplomatska ofanziva, u koju su uključene i predstojeće posjete srbijanskog ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića Ljubljani, Beču, Madridu i Lisabonu, dolazi neposredno pred sastanak Savjeta ministara EU, 23. jula. Tada će, kako su prenijeli izvori u portugalskom predsjedništvu EU, šefovi diplomatije `dvadesetsedmorice` svoj radni ručak posvetiti razgovoru o Kosmetu. Iako se članice EU u Savjetu bezbjednosti UN još nadaju da će Rusija prihvatiti novi nacrt rezolucije o Kosmetu, diplomate u Briselu ističu da će pregovori biti nastavljeni `sa ili bez te rezolucije`.
Rezolucija bi za zemlje EU bila poželjna jer bi `pokazala da se proces kreće unaprijed i da postoje ideje vodilje`. U slučaju da nacrt rezolucije i ovog puta ne dobije saglasnost Rusije, proces bi bio vraćen u okrilje Kontakt grupe koja bi, možda, već do kraja jula odredila modalitete nastavka pregovora.
`Kako voditi pregovore, koliko dugo i s kojim ciljem - to su pitanja koja će morati da budu određena`, prenijeli su evropski diplomatski izvori.
U EU ne postoji velika zainteresovanost za vođenje direktnih pregovora Beograda i Prištine, već se kao poželjnija opcija ističe `šatl diplomatija s grupom posrednika i pod okriljem Kontakt grupe`, a centralna tema bi bio status, a ne decentralizacija, ili tehnička pitanja. `Ukoliko ne bude pomaka ni sa jedne ni sa druge strane po pitanju statusa, teško je očekivati dogovor`, ističu ti izvori. Oni naglašavaju da bi svaka opcija koja bi bila `realistična i prihvatljiva za obje strane` bila najbolja.
Iako je izvjesno da Ahtisarijev plan neće proći kao osnova za rezoluciju u Savjetu bezbjednosti, Brisel, zasad, neće odustajati od tog plana kao osnove za nove pregovore. Brisel bi, takođe, želio da ti pregovori budu vremenski ograničeni, odnosno protivi se tome da proces traje `beskonačno`.
Dok se s jedne strane nalazi pritisak Vašingtona da se proces `brzo privede kraju`, EU se suočava sa tri ruska `njet` - ukidanju Rezolucije 1244 prije pronalaženja prihvatljivog rješenja, prejudiciranju rješenja i vještačkom oročavanju pregovora. Priština je prošle nedjelje pokazala visok stepen nervoze i nestrpljivosti, s obzirom na to da je predsjednik Privremene vlade Agim Čeku u Briselu zatražio od EU napuštanje rješenja u UN kao jedinog mogućeg i oštro se suprostavio nastavku pregovora o statusu.
Čekuov nastup nije primljen s odobravanjem u Briselu, tim prije što je rješenje u UN danas jedini način da se zadrži krhko jedinstvo EU po pitanju budućeg statusa Kosmeta.
Plan nepredviđene mogućnosti
Portparol UNMIK-a Aleksandar Ivanko izjavio je da međunarodna zajednica ima tzv. plan nepredviđene mogućnosti za Kosovo.
Plan bi bio primijenjen u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Ivanko, međutim, nije želio da otkrije detalje tog plana, ali je naveo i da među kosovskim Albancima zbog neispunjenih obećanja ima nezadovoljstva. `Problem koji postoji na Kosovu je da su politički lideri na Kosovu dali neka obećanja zasnovana na obećanjima međunarodne zajednice. Međunardna zajednica nije bila sposobna da to ispuni, a samim tim ni privremene institucije to nisu mogle da ispune. Naravno da se osjećaju isfrustrirano`, kaže Ivanko.