BEOGRAD - Izborna utakmica u Demokratskoj stranci, koja će biti završena sutrašnjom vanrednom Izbornom skupštinom, neće, kako se očekuje, rezultovati novim podjelama u stranci jer je polarizacija izbjegnuta odustajanjem Borisa Tadića od kandidature za lidera demokrata.
Iako je od kandidature odustao u takoreći posljednjem trenutku, nakon što ga je na tu funkciju već predložio dovoljan broj lokalnih odbora demokrata, nagovještaj kraja jedne političke ere dao je u izbornoj noći 20. maja sam Tadić, koji je, pošto je čestitao pobjedu Tomislavu Nikoliću u drugom krugu predsjedničkih izbora, novinarima poručio: "Vidimo se u nekom novom filmu".
Tadić je potom u pregovore o formiranju nove Vlade Srbije ipak ušao kao potencijalni mandatar za sastav nove vlade, na, kako je rekao, nagovor članova predsjedništva DS, međutim ti pregovori završili su odlaskom DS u opoziciju.
Nešto poslije izbora, rastuće podjele u DS postale su, uporedo sa informacijama o preoblikovanju vlade u Srbiji, jedna od preokupirajićih tema u srpskim medijima.
Iako ni Tadić ni drugi čovjek demokrata Dragan Djilas u svojim izjavama nisu priznavali dubinu podjela u DS niti prelazili granicu pristojnosti, u stranci je mjesecima trajala ogorčena borba za pridobijanje naklonosti što većeg broja lokalnih odbora.
Na kraju je Djilas pridobio podršku velike većine vojvođanskih i beogradskih odbora, što ga je učinilo favoritom, s obzirom da su izbori u DS raspisani po delegatskom principu.
Oni koji su podržavali Tadića bili su na stanovištu da se bore za sprečavanje tajkunizacije stranke, dok su odbori naklonjeni Djilasu insistirali na odgovornosti za rezultate na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, kao i na modernizaciji i decentralizaciji odlučivanja u DS.
Konačno, postizanjem konsenzusa o budućem ideološkom profilisanju i unutrašnjem uređenju DS i odustajanjem Tadića od kandidature na posljednjoj sjednici Glavnog odbora demokrata, 4. novembra, stavljena je tačka na spekulacije o tome da li će politički konflikt Tadića i Djilasa rezultovati cijepanjem stranke.
Tadić je odluku da se ne kandiduje za lidera stranke, već da bude kandidat za novoustanovljenu funkciju počasnog predsjednika obznanio nakon što je Glavni odbor usvojio prijedlog izmjena Statuta stranke, koji je bio plod kompromisa.
"U novim okolnostima se neću kandidovati za predsjednika DS i vjerovatno ću biti kandidat za počasnog predsjednika. To će biti moja funkcija u stranci, a šta će biti moje društvene uloge na svim drugim poljima o tome ćemo razgovarati u mjesecima koji dolaze", izjavio je Tadić novinarima poslije sjednice Gavnog odbora DS.
Tadić je istakao da se ne osjeća ucenjenim, ali da je postojala opasnost od podjela u redovima demokrata, i da je odluku donio rukovodeći se interesom stranke, a time i čitavog društva.
"Razlog očuvanja jedinstva DS je iznad svih nas i time smo pokazali veliku zrelost, nije bilo ucjena već se nad nama nadvila objektivna prijetnja. Ja sam, podsjećam vas, sve vrijeme želio da nešto postignem, a ne da nešto postanem, dovoljno sam toga postao u životu, za mene je mnogo dominantniji motiv postignuća nego postanuća", rekao je Tadić.
Na predstojećoj izbornoj skupštini kandidata za novoustanovljenog počasnog predsjednika stranke predložiće novi predsjednik stranke, a do sada, osim Tadića, nije bilo interesenata za tu savjetodavnu funkciju.