BEOGRAD - Šef pravnog tima za odbranu Vojislava Šešelja Zoran Krasić rekao je Srni da je Šešelj politički zatvorenik i da je stoga nemoguće procijeniti kako će Haški tribunal postupiti povodom pisma šefa Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom Rasima Ljajića, u kojem najavljuje mogućnost garancija za privremeno puštanje Vojislava Šešelja na slobodu.
"Haški tribunal je dijabolična ustanova i ne možete kod njih ništa da predviđate, jer bi sve bilo nagađanje zato što oni mogu sve. Vojislav je politički zatvorenik, tako da je to više u domenu političkih interesa, "prepucavanja", dok njega koriste kao izgovor", rekao je Krasić.
Krasić je naveo da je stav Vojislava Šešelja poznat svima, te da bi svako predviđanje daljih postupaka Tribunala "bilo čisto nagađanje".
"Zna se da je pritvor nezakonit, da je ceo postupak politička farsa i progon, a poznato je svima i da je Vojislav u teškom zdravstvenom stanju", dodao je Krasić.
On je napomenuo da je Ljajićevo pismo, za koje je čuo putem medija, upućeno istom sudskom vijeću koje je prije tri dana već donijelo odluku o odbijanju zahtjeva Vojislava Šešelja za puštanje na slobodu.
Krasić je ocijenio da "Haški tribunal može sve da uradi" i podsjetio na slučaj Ramuša Haradinaja, kojeg je Tribunal pustio na privremenu slobodu i čak mu dozvolio da se tokom tog vremena bavi politikom.
On je naveo da je Šešeljevo zdravstveno stanje zabrinjavajuće jer i dalje ima visok krvni pritisak, aritmiju i tahikardiju.
Šešelj je za više od devet godina pritvora u Haškom tribunalu odbijao bilo kakvu komunikaciju sa vlastima u Srbiji, kao i garancije za puštanje na slobodu.
Šef Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić potvrdio je da je sudiji Haškog tribunala Žan-Klodu Antonetiju poslao pismo u kojem je izrazio spremnost Srbije da razmotri zahtjev za garancije za privremeno puštanje na slobodu lidera radikala Vojislava Šešelja, ukoliko to Tribunal bude zahtijevao.
Ljajić je rekao za Tanjug da sam Šešelj nije formalno i zvanično tražio te garancije od države. "Međutim, on je u svojoj završnoj reči tražio da ga Tribunal pusti na privremenu slobodu", dodao je Ljajić.
On je objasnio da je odluku da se obrati sudiji Antonetiju donio rukovodeći se tim Šešeljevim zahtjevom, izrečenim pred sudskim vijećem, ali i činjenicom da je lider SRS-a lošeg zdravstvenog stanja.
"Rekao sam da smo spremni da razmotrimo taj zahtev za garancijama i sada očekujemo odgovor", naglasio je Ljajić.
Portparol Haškog tribunala Nerma Jelačić izjavila je Tanjugu da procedura Haškog tribunala predviđa da vlada šalje garancije "ukoliko optuženi zatraži privremeno puštanje na slobodu, što Šešelj do sada nijednom nije učinio u skladu sa pravilima".
Prema njenim riječima, optuženi bi trebalo da podnese pisani zahtjev za privremeno puštanje za slobodu, a sudsko vijeće tokom razmatranja tog zahtjeva traži, pored ostalog, i garancije države u kojoj bi optuženi boravio za to vrijeme.
Prvostepeno vijeće Haškog tribunala odbilo je u subotu usmeni zahtjev Vojislava Šešelja, koji na suđenju pred Haškim tribunalom zastupa samog sebe, da bude pušten na privremenu slobodu.
Vijeće predsjedavajućeg sudije Žan-Kloda Antonetija odbilo je taj zahtjev uz obrazloženje da lider radikala nije pružio dovoljno uvjerljive dokaze da bi se vratio u Hag na izricanje presude, te da uz zahtjev nije priložio garancije vlasti nijedne zemlje, i nije precizirao zemlju u koju bi otišao u slučaju da bude pušten na privremenu slobodu.
Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Šešelja u januaru 2003. godine, a on se 23. februara iste godine dobrovoljno predao. Šešelj je optužen za ratne zločine na prostoru Hrvatske, BiH i Vojvodine od 1991. do 1993. godine, a suđenje mu je počelo u novembru 2007. godine.
Tužilaštvo je u završnoj riječi zatražilo da bude osuđen na 28 godina zatvora, dok je Šešelj zaključio da ne postoji nikakav pravni osnov za bilo kakvu osuđujuću presudu protiv njega i da je proces protiv njega politički motivisan.