SKOPLJE - Građani Makedonije će u nedjelju, 30. septembra, izaći na referendum na kome bi trebalo da se izjasne da li podržavaju sporazum između između Skoplja i Atine o promjeni imena te bivše jugoslovenske republike, koja bi se, ako referendum uspije, ubuduće zvala Sjeverna Makedonija, i tako podrže i težnje ove zemlje za ulazak u EU i NATO.
Naime, 1.806.336 građana, koliko ih je upisano je u birački spisak izjašnjavaće se se na pitanje "Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke".
Gotovo tri decenije od spora sa Grčkom, koja je kočila evroatlantske integracije Makedonije zbog imena, ta zemlja je na političkoj prekretnici, a referendum se odvija u atmosferi političkih podela, koje je ovaj sporazum još više produbio.
Koliko su otvorene te podjele pokazao je i jučerašnji incident u UN, kada je predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, koji je kritikovao visoke zvaničnike SAD i EU zbog podrške prestojećem referendumu, pozvao svoje sunarodnike na bojkot u nedjelju, poslije čega je pomoćnik šefa diplomatije Makedonije Andrej Žernovski napustio salu.
Predstavnici aktuelne vlasti su u kampanji pozivali građane da se izjasne "za", a najuticajnija opoziciona VMRO-DPMNE, koja je sve vrijeme bila veoma neodređena pozvala je građane da glasaju prema svojoj savjesti, a sa sličnom porukom se oglasila i kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva.
Osnovna poruka aktuelne vlasti je da se građani na referendumu, odlučuju da li žele da žive u (samo) izolaciji ili će sebi osigurati svijetlu i izvjesnu evroatlantsku budućnost kroz članstvo u EU i NATO. I dok je premijer Zaev, koji je i lider vladajuće SDSM, optimista i vjeruje u uspijeh referenduma jer, kako kaže, građani donose mudre odluke jer vole svoju otadžbinu, snose odgovornost za svoju djecu, opoiziconi lider, Hristijan Mickoski, smatra da da će većina pristalica i članova VMRO-DPMNE na referendumu glasati "protiv" ili biti uzdržana, jer, kako kaže, stav te stranke o referendumu je jasan.
Dao bi, kazao je sve od sebe da građane ubedi da se izjasne"protiv" da se referendumsko pitanje odnosi samo na sporazum sa Grčkom, ali, ističe, njegova stranka VMRO-DPMNE nije protiv ulaska nije protiv ulaska Makedonije u EU.
Ne treba zaboraviti da opoziciona konzervativna VMRO-DPMNE, koja je 11 godina bila na vlasti i koja je pobjednica poslednjih parlamentarnih izbora uvijek ima veliki uticaj među građanima Makedonije.
Referendum je raspisan kao konsultativni, odnosno neobavezujući, a biće uspješan ako na njega izađe više od 50 odsto građana upisanih u birački spisak (50 odsto + 1).
Ukoliko referendum bude uspešan i većina, 50+1 se na referendumu izjasni "za", Makedonija bi već naredne godine mogla da postane 30-ta članica NATO, kao i da ubrzo dobije datum za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
Pored jednog dijela unutrašnjih faktora, ključni izazovi pred predstojeći referendum za Makedoniju predstavlja javno protivljenje Rusije makedonskom članstvu u NATO. Međutim, na tvrdnje zapadnih međunarodnih zvanicnika tvrde da će Rusija pokušati da obesmisli makedonski referendum, premijer Zaev je u više navrata rekao da nema takve informacije, te da je Rusija prijatelj Makedonije, koja se javno protivi njenom priključenjuu NATO, ali da će oni, uprkos tome, istrajati na tom putu.
Međutim, makedonski analitičari ocjenjuju, da aktuelna vlada i premijer Zoran Zaev , izuzimajući Rusiju, imaju najsnažniju međunarodnu podršku, kakvu nije imala nijedna vlada u regionu od raspada SFRJ.
To je, navode, vrlo važna činjenica, koju je potrebno iskoristiti kako bi Makedonija, ali i cijeli region konačno krenuli napred.
Većina analitičara smatra da bi bojkot referenduma u nedelju bio jedna vrlo nezrela opcija koja bi mogla izazvati katastrofalne posledice za budućnost Makedonije, dio njih skreće pažnju na to da je građanima postavljeno zbunjujuće pitanje, jer nije jasno da li se oni pozivaju da glasaju za ulazak u EU i NATO ili za promenu imena, odnosno zašto je "tako osjetljivo pitanje" skriveno u formulaciji "sporazum sa Grčkom".