Ex -Yu

Mali broj povratnika, mnogo napada na ljude i imovinu na Kosmetu

Mali broj povratnika, mnogo napada na ljude i imovinu na Kosmetu
Mali broj povratnika, mnogo napada na ljude i imovinu na Kosmetu
Srna

PRIŠTINA - Činjenica da se od prognanih 250.000 Srba na Kosmet vratilo tek nekih deset odsto govori sve, a veliki broj incidenata na nacionalnoj osnovi, pljačke, obijanja kuća i ubistvo porodice Jeftić u Talinovcu, kod Uroševca, bacili su sjenu na ionako loš proces povratka, navodi u intervjuu Srni ministar za povratak i zajednice u samoproglašenoj vladi Kosova Radojica Tomić.

Uz poražavjuću bezbjednosnu situaciju, na proces povratka posebno se odražava nemogućnost slobodnog raspolaganja imovinom i skoro nulta perspektiva zapošljavanja.

To stvara bezizlaznu situaciju za povratnike, jer isključivo zavise od paketa pomoći i primanja koja imaju od Vlade Srbije i socijalnih davanja od samoproglašenih kosovskih institucija.

"Problem je i protok vremena. Posle 13 godina dete koje je 1999. godine imalo deset godina sada je punoletan porodičan čovek. Takvo lice, koje je detinjstvo provelo u sasvim drugoj sredini, ne oseća više vezanost za Kosmet. Ono se već integrisalo u mestu življenja i ne pada mu na um da svoju budućnost planira na Kosovu", kaže Tomić Srni.

Veliki problem je i nezaustavljiv proces prodaje imovine, čime se, uz demografsku strukturu, mijenja imovinska karta Kosova.

Tomić smatra da je "neprihvatljiva povratnička politika koja je ranije vođena" i navodi da su "bez prethodnog stvaranja uslova za održiv opstanak građene i opremane kuće".

Povratnici su poslije nekoliko provedenih dana u okruženju koje ni malo nije bilo bezbjedno - odlazili, što je kriminalcima dalo priliku da te kuće opljačkaju i obiju. Na taj način povratak nije zaživio niti su velike sume novca uložene u kuće povratnika imale bilo kakav efekat.

"Bez održivog ostanka i zaustavljanja procesa iseljavanja i prodaje imovine - neizvesna je sudbina Srba na Kosovu, kao i opstanak demokratskog društva", smatra Tomić.

Prema njegovim riječima, sredstva koje je Srbija davala Srbima su, koliko - toliko, usporila proces raseljavanja.

Tomić smatra da je apsolutno neprihvatljivo praviti podjelu Srba na Kosovu "na patriote i izdajice".

"Svi smo mi po veri i po opredelenju Srbi. To što smo mi doneli odluku da uprkos riziku za život ostanemo - to nam niko ne sme uzeti za zlo. Ne smeju nam uzimati za zlo ni to što smo se uključili u kosovske intitucije. Nama je izuzetno bitna podrška države Srbije u svakom smislu.

Kosovo, s druge strane, mora pokazati da je multietnička sredina i da je otvorena za sve građane i za sve one koji žele da žive na Kosovu", kaže Radojica Tomić, ministar za povratak i zajednice u samoproglašenoj vladi Kosova.

On smatra da pitanje sjevera Kosova opterećuje i zamagljuje probleme Srba južno od Ibra.

"Pitanje severa Kosova je bolno pitanje za sve nas. Srbi na severu žele da ostanu deo Republike Srbije, ali Srbija mora da razume i težnju i vezanost za nju i Srba južno od Ibra. Mi smo trenutno zapostavljeni, iako nas je na ovoj teritoriji oko 100.000 i to izaziva veliku zabrinutost", navodi Tomić.

U 2013. godini, navodi Tomić, biće nastavljen projekat sa Evropskom komisijom "RRK-4", zatim projekat povratka 65 porodica Roma i Aškalija iz Crne Gore i Makedonije, te niz drugih projekata koji bi trebalo da označe novi početak u politici ostanka, opstanka i povratka Srba na Kosovo.

Prema njegovim riječima, sa Evropskom komisijom će u naredne dvije godine u 28 opština biti realizovani projekti u vrijednosti od tri miliona evra. Biće uključeni svi pripadnici manjinskih zajednica na Kosovu.

Sa britanskom Ambasadom biće nastavljena izgradnja 12 kuća u naselju Potkaljaja u Prizrenu, a tu je i projekat "RRK-3", kojim je obuhvaćeno pet opština - Prizren, Suva reka, Štrpce, Parteš i Novo Brdo.

 

Najčitanije