HAG - Međunarodni sud pravde proglasio se nadležnim za spor koji je Hrvatska pred tim sudom pokrenula protiv Srbije zbog kršenja Konvencije o genocidu.
HAG - Međunarodni sud pravde u Hagu proglasio se juče nadležnim za spor koji je Hrvatska pred tim sudom pokrenula protiv Srbije zbog kršenja Konvencije o genocidu.
Time je okončana dilema i dvjema stranama je pružena šansa da pred najvišim pravnim tijelom odbrane svoje stavove. Poslije ove odluke, ukoliko se strane u sporu ne dogovore van suda, što je malo vjerovatno, slijedi rasprava o suštini spora, odnosno o tome da li je u Hrvatskoj počinjen genocid i da li je Srbija odgovorna za to.
U tom slučaju Srbiji će biti ostavljen rok, ne manji od godinu dana, da spremi odbranu i eventualnu tužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima, za koju se njen pravni tim paralelno spremao, a suđenje bi trebalo očekivati tek za dvije godine. Prigovor da se djela počinjena prije formiranja Savezne Republike Jugoslavije 27. aprila 2002. ne mogu pripisati Srbiji sud će ispitati kasnije, jer smatra da on zadire u suštinu samog spora, pa će se rješavati paralelno s njim.
I prigovor Beograda da je van nadležnosti Suda i neprihvatljiv hrvatski zahtjev da Srbija preda nadležnim sudovima sve osobe osumnjičene da su počinile ratni zločin doživjeće istu sudbinu, te će se i to pitanje raspraviti tokom procesa.
Odluku je saopštila na javnoj sjednici predsjednica Suda Rozalin Higinsiz, koja je i obrazložila odluku 17-članog Sudskog vijeća. Za odbacivanje prigovora Srbije glasalo je 10 sudija, a za usvajanje sedam sudija.
Sud je zaključio da su, premda je status SRJ u UN od 1992. do 2000. bio "neizvjestan" i "protivrječan", vlasti u Beogradu devedesetih prihvatile nadležnost Međunarodnog suda pravde, odgovarajući na tužbe BiH i Hrvatske i ulažući tužbu protiv zemalja NATO-a. Prema odluci, SRJ je deklaracijom iz aprila 1992, upućenom Generalnoj skupštini UN, objavila da preuzima sve međunarodne obaveze SFRJ proizašle iz članstva u međunarodnim organizacijama i konvencijama, uključujući i Konvenciju o genocidu.
U tužbi koju je podnijela u julu 1999. protiv tadašnje SRJ, Hrvatska je tvrdila da je Beograd odgovoran za "etničko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida", jer je direktno kontrolisao aktivnosti oružanih snaga, obavještajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske, u regionu Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije".
Glavni pravni zastupnik Hrvatske Ivan Šimonović izjavio je u Hagu da je odluka Međunarodnog suda pravde veliki pravni uspjeh Hrvatske.
"Treba uzeti u obzir da je ovo prva runda. U drugu rundu, u raspravu o sadržini, ulazimo u vrlo dobroj formi, jer je sud odbacio sve prigovore Srbije", rekao je Šimonović. On je ocijenio da će do glavne rasprave o tužbi Hrvatske proći još tri godine. Na pitanje da li je moguće okončanje spora dogovorom Hrvatske i Srbije van suda, Šimonović je naznačio da je za Zagreb vrlo važno da insistira na "odgovornosti počinilaca zločina, istini o nestalima i povratku kulturnih dobara". "Mislim da će ova presuda na neki način podstaći Srbiju da ostvari pozitivne pomake", kaže on.
Glavni pravni zastupnik Srbije u Međunarodnom sudu pravde Tibor Varadi rekao je da jedan od narednih poteza Srbije može biti kontratužba. Ipak, ona se mora odnositi na genocid jer se, prema najvišem pravnom aktu Suda, protivtužba mora odnositi na isto djelo na koje se odnosi i tužba.
Međutim, to je politička odluka koju donosi Vlada, iz koje još nisu saopštili kakvu će taktiku preduzeti, kaže on. Vjeruje da je bilo bolje da se spor okončao na pitanju nadležnosti, zato što "konfrontacija čitavih zajednica nije zdrava ni dobra, ni za nas ni za Hrvatsku".
Na pitanje da li je moguć dogovor strana izvan suda, odgovorio je: "Srbija je više puta ponudila vansudski dogovor. To nije bilo odbačeno, ali nije bilo ni pozitivnog odgovora. Vjerovatno bi sada Hrvatska trebalo da reaguje na neki način, ako to smatra za shodno".
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, saopštili su da su zadovoljni odlukom Suda.
"Simbolika je u tome, da smo upravo danas, kad se prisjećamo žrtava Vukovara i herojstva onih koji su branili Vukovar, tu vijest saznali upravo u Vukovaru. To je simbolika, ali i određena pravda", rekao je Mesić. Premijer Sanader rekao je da je odluka MSP važna posebno zbog toga što se u njoj navodi da treba odrediti sve počinioce i naredbodavce djela izvršenih na teritoriji Hrvatske, otkriti istinu o nestalima i vratiti kulturna dobra.
"Posebno je važno i to što je odbačen prigovor da se u ovom predmetu sudi i razmatra razdoblje poslije 1992. godine", rekao je Sanader.
Na pitanje da li očekuje protivtužbu Srbije, Sanader je rekao da je došlo vrijeme da se Srbija suoči s prošlošću i dodao da se "rat nije vodio na tlu Srbije niti je razoren Novi Sad, već Vukovar, kao i da hrvatski vojnici nišu došli u Srbiju, nego je bilo obrnuto". "Miloševićeva velikosrpska politika je bila ta koja je nanijela veliko zlo hrvatskom narodu", ocijenio je Sanader.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je da odluka Suda pokazuje da "svi koji su odgovorni za progone, ubistva, rušenje Vukovara i drugih dijelova Hrvatske i BiH moraju da odgovaraju pred licem pravde".
Malović: Konačna odluka pozitivna za Srbiju
Ministarka pravde Srbije Snežana Malović vjeruje da će Međunarodni sud uvažiti argumente Srbije u postupku po tužbi Hrvatske i da će konačna odluka biti pozitivna za Srbiju. Najavila je da će se razmatrati mogućnost poravnanja ili protivtužbe, ali i da će odluka o tome biti donesena naknadno.
Malovićeva je ujedno pozvala političke strukture dvije zemlje na pomirenje, jer je to jedan od glavnih uslova za evropske integegracije zemalja regiona.
Odluka neće poboljšati odnose dva naroda
Odluka može, kratkoročno, da izazove napetost i dalju stagnaciju odnosa Beograda i Zagreba, ocijenio je potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i poslanik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac.
On je rekao da odluka, kratkoročno, može da uspori politiku obnove i povjerenja između dva naroda i time oteža suočavanje s ratnom prošlošću, sankcionisanje ratnih zločina i kažnjavanje ratnih zločinaca.
"Za nas Srbe iz Hrvatske je neshvatljivo da se o pitanjima koja se nas tiču i u kojima smo subjekt onoga o čemu se raspravlja, to čini bez nas. Kao i tokom devedesetih godina, postoji tendencija da se o pitanju jednog naroda, njegovom položaju i odnosima sa drugim narodom, odlučuje i raspravlja bez njega i mimo njega", naveo je on.