ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plate, penzije i druga primanja koji je u okviru rebalansa budžeta posljednjeg dana jula usvojio Hrvatski sabor, zbog toga što zakon nije u saglasnosti s Ustavom Hrvatske.
Kako je saopštio Mesićev kabinet, zakon ne uređuje učešće svih u podmirivanju javnih troškova na Ustavom propisan način i ne poštuju se principi pravednosti, jednakosti i srazmjernosti, jer se u zakonu uvodi nejednakost i neravnopravnost u podmirivanju javnih troškova.
Preduzetnicima koji isplaćuju plate oduzeto je pravo koje imaju prema odgovarajućem propisu, jer se plate u trgovačkim društvima uređuju na način utvrđen pravilima tih društava, pa se navedenim dijelom zakona ne poštuju Ustavom zagarantovana preduzetnička i tržišna sloboda, istaknuto je u saopštenju.
Pritom je istaknuto da je Ustavom propisano da se poreski sistem zasniva na principima jednakosti i pravednosti, a poreske stope spornim zakonom ne garantuju građanima jednakost, jer teret poreskog opterećenja nije utvrđen srazmjerno primanjima koja građani ostvaruju.
"Uvođenjem posebnog poreza naročito su pogođeni najsiromašniji slojevi društva, odnosno većina građana, jer oni koji ostvaruju mjesečna primanja u iznosima i deset puta višim od navedenih ne osjećaju teret poreskog opterećenja", ocijenio je Mesićev kabinet. Država, kao garant socijalnog blagostanja, dužna je da vodi računa o svim građanima podjednako, da podstiče ekonomski napredak i socijalno blagostanje građana i štiti njihova prava i ekonomske mogućnosti, istaknuto je u saopštenju.
Potpredsjednik hrvatske vlade zadužen za privredu Damir Polančec Mesićev potez je komentarisao riječima: "To je pravo predsjednika države, trebamo pričekati ocjenu Ustavnog suda u čiju kompetenciju ne sumnjam, a nakon njihove ocjene znat ćemo na čemu smo."
Zakonom o posebnom ili kriznom porezu predviđeno je da se na plate, penzije i sva druga primanja viša od 3.000 kuna (409 evra) plaća porez po stopi od dva odsto, a na sva primanja veća od 6.000 kuna (818 evra) po stopi od četiri odsto na ukupni iznos primanja. Prosječna neto plata u Hrvatskoj za maj iznosila je 5.326 kuna (726,6 evra), dok prosječna zagrebačka neto plata za taj mjesec iznosi 6.241 kunu (851,4 evra).
Poslanici opozicije, ali i koalicionih partnera u Vladi, tražili su da se, pored poreza na dohodak, odnosno rad, uvedu i značajniji porezi na imovinu i kapital.
Jadranka Kosor misli da je zakon ustavan
Za razliku od predsjednika Mesića, premijerka Jadranka Kosor je nakon donošenja zakona izjavila da "misli da je taj zakon ustavan". "No, predsjednik Mesić ima pravo podnositi tužbe na sve zakone ako to želi", kazala je prije deset dana Kosorova ponavljajući da je ona za to da svako radi svoj posao - i Vlada, i predsjednik i Ustavni sud.