BEOGRAD - UNESCO je 28. maj stavio na svoju listu obilježavanja značajnih godišnjica zbog rođendana naučnika svjetskog glasa, akademika Milutina Milankovića, a juče je obilježeno 130 godina od rođenja ovog apolitičnog čovjeka koji je gazio daleko ispred svog vremena.
"Milutin Milanković je bio apolitična ličnost, matematičar čiju je teoriju kanon osunčavanja Zemlje bilo teško razumeti i proveriti u njegovo vreme, pa je zbog toga bio dugo zanemaren u društvu", rekao je prošle godine u Banjaluci povodom manifestacije "povratka iz zaborava Milankovića" dr Vlado Milićević, autor niza publikacija o ovom srpskom velikanu nauke.
Milićević tvrdi da je trebalo da prođe određeno vrijeme da ljudi dođu do saznanja i da se razviju tehnologije i narastu metodologije da bi konačno Milanković "stao na noge" i bio priznat u svijetu.
"Njegovi savremenici se nisu plašili njegovih ideja i teorija, ali su ih negirali jer su smatrali da su njihove metodologije i proračuni tačni, ali je Milanković bio ubeđen da je to što je on uradio apsolutno tačno", kaže Milićević, dodajući da se za razumijevanje aktuelnih tema globalnog zagrijavanja danas koriste Milankovićeve teorije.
Milanković koji je, iako diplomirani građevinski inženjer, bio i geofizičar, klimatolog, astronom, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu i svjetski uvažavan naučnik, najpoznatiji je po teoriji ledenih doba.
Njegovo naučno dostignuće i danas je najaktuelniji dio savremene naučne misli koja se suočava sa sve zaoštrenijim problemom globalnog zagrijavanja. Zahvaljujući njemu, srpska nauka i kultura zauzimaju vidno mjesto u matici svjetski značajnih naučnih rezultata.
Milanković je rođen 28. maja 1879. godine u Dalju, u tadašnjoj Austrougarskoj, kao šesto koljeno porodice Milanković, koja se u poznatoj seobi pod vodstvom Arsenija Čarnojevića doselila sa Kosova.
Na Tehnološkom institutu u Beču 1902. godine diplomirao je građevinu, a 1904. stekao doktorat kao prvi Srbin - doktor tehničkih nauka.
Kao građevinski inženjer imao je šest zvanično priznatih patenata, tridesetak sračunatih i izvedenih objekata, a na 25 objekata u Jugoslaviji, Austriji, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji su primijenjena njegova građevinska rješenja. Za vrijeme veoma kratke inženjerske prakse u građevinarstvu projektovao je ili je učestvovao u projektu deset hidrocentrala.
Tom strukom bavio se u Beču do jeseni 1909. godine, kada mu je ponuđena Katedra primijenjene matematike na Beogradskom univerzitetu - racionalna mehanika, mehanika nebeskih tijela, teorijska fizika.
Nošen dubokim patriotizmom, Milanković te godine napušta udoban život, uspješan i finansijski veoma unosan posao građevinskog inženjera u Beču i dolazi u Beograd.
To je značilo prekretnicu u njegovom radu jer je odlučio da se skoncentriše na fundamentalna istraživanja. Već 1912. godine njegova interesovanja su se usmjerila ka proučavanju solarne klime i planetarnim temperaturama.
Na osnovu svojih naučnih istraživanja, u koja je unio veliki matematički talenat i poznavanje zakona fizike i astronomije, razvio je astronomsku teoriju klimatskih promjena na Zemlji, kojom je razjasnio tajnu nastanka ledenih doba na našoj planeti. U svojoj 63. godini sublimirao je svoj cjelokupni rad na matematičkoj teoriji klime i 1941. godine napisao kapitalno djelo "Kanon osunčavanja Zemlje".
Iako je ostao vjeran svojoj zemlji, pokazavši da se i u Beogradu mogu stvarati velika naučna dostignuća, njegov doprinos nauci više su umjeli da prepoznaju i cijene u svijetu, nego kod kuće. Tako su njegovo ime ponijeli krateri na Mjesecu i Marsu, kao i jedno nebesko tijelo.
Nagrada Evropskog geofizičkog društva za dostignuća u oblasti klimatologije i meteorologije, koja se dodjeljuje od 1993. godine, takođe nosi Milankovićevo ime, a NASA ga je svrstala među 15 najznačajnih naučnika svijeta.
Umro je 12. decembra 1958. godine, a sahranjen je u Dalju.
Godina Milankovića
Vlada Republike Srbije je 2009. godinu proglasila godinom Milutina Milankovića, a povodom 690 godina od njegovog rođenja Udruženje "Milutin Milanković" organizuje niz akcija i manifestacija u okviru kojih će biti prikazan i dugometražni dokumentarni film "Milutin Milanković - putnik kroz vasionu i vekove" režisera Dragana Elčića.
Ove godine, osim 690 godina od njegovog rođenja, navršava se i 105 godina od sticanja zvanja doktora tehničkih nauka, 100 godina od njegovog dolaska na Univerzitet u Beogradu, kao i 70 godina od početka rada na kapitalnom djelu "Kanon osunčavanja".
Krajem godine može se očekivati i prva TV serija posvećena ovom naučniku.