BEOGRAD - Cjelokupna pravosudna saradnja između Srbije i Crne Gore biće znatno unaprijeđena u predstojećem periodu, zaključili su juče ministri pravde dvije države Snežana Malović i Miraš Radović.
U zajedničkom saopštenju ministarstava pravde Srbije i Crne Gore poslije jučerašnjeg sastanka ministara istaknuto je da je dogovoreno da se predstavnici tužilaštava dvije zemlje sastanu sljedeće nedelje kako bi u neposrednoj komunikaciji razmotrili konkretne buduće korake koji vode prevazilaženju nesporazuma nastalih u proceduri pružanja međunarodne pravne pomoći. Sagovornici su se složili u mišljenju da pitanje međunarodne pravne pomoći između pravosudnih organa dvije države ne smije biti predmet politizacije i da će ubuduće komunikacija po tom osnovu biti ostvarivana isključivo na stručnom nivou. Neposredan povod za sastanak bili su nesporazumi u akciji "Balkanski ratnik", u kojoj policije više zemalja tragaju za Pljevljakom Darkom Šarićem, osumnjičenim za organizaciju šverca 2,7 tona kokaina iz Južne Amerike.
Ranije juče predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica je izjavio da nije imao nikakve informacije o Darku Šariću dok je bio premijer Srbije, već je za njega čuo tek kada se to ime pojavilo u medijima. "Ima različitih procena kada su se Šarići obogatili. Ja sam čitao o kupovini velikih zemljišnih poseda 2009", rekao je Koštunica, koji se na taj način osvrnuo na spekulacije da su se Šarić i njegov brat obogatili dok je on bio na vlasti.
Potpredsjednik crnogorske vlade i Demokratske partije socijalista Svetozar Marović ocijenio je da se u slučaju Šarića radi "više o pokušaju lova na Crnu Goru, a manje o nastojanju da se on stvarno nađe". Niko u Crnoj Gori, što se tiče kriminala, ne može biti zaštićen, rekao je Marović i dodao da je Crna Gora spremna da u dijelu svoje odgovornosti riješi i slučaj "Šarić".
Crnogorski premijer Milo Đukanović odbacio je optužbe Beograda da Crna Gora nedovoljno sarađuje u borbi protiv organizovanog kriminala, poručivši da će više vjerovati tim porukama ako Srbija prestane da daje državljanstva licima koja su u Crnoj Gori optužena za ratne zločine i osuđena za teška krivična djela.