HAG - Nikada nisam čuo za planove protjerivanja Srba iz tzv. Krajine, izjavio je juče bivši ministar spoljnih poslova Hrvatske Miomir Žužul.
Žužul je to rekao u Hagu u procesu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača gdje je od odbrane generala Gotovine pozvan da svjedoči o vremenima prije i nakon vojno-policijske akcije "Oluja".
Generali Gotovina (53), Ivan Čermak (59) i Mladen Markač (53) optuženi su za za progon, prisilno premještanje i deportaciju, pljačkanje javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje naselja, ubistva i nehumana djela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj Krajini od početka avgusta do kraja septembra 1995. godine. Prema optužnici, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman bio je na čelu "udruženog zločinačkog poduhvata" čiji je cilj bilo trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Kninske Krajine.
"Tuđman bi radije pregovarao i sa crnim vragom, ako će to spasiti živote i dovesti do mirnog rješenja", izjavio je Žužul o prvom predsjedniku Hrvatske prisjećajući se vremena kada je bio na čelu hrvatskih pregovarača s krajinskim Srbima u Ženevi.
Žužul je posvjedočio da ni Tuđman, ni drugi hrvatski državni zvaničnici, ni na jednom sastanku uoči operacije "Oluja" u avgustu 1995. nisu spomenuli plan za protjerivanje Srba iz Kninske Krajine. Tvrdio je i da hrvatski zvaničnici takav plan ne bi prihvatili.
Žužul je juče u Hagu rekao kako je akcija "Oluja" dobila zeleno svjetlo tek 3. avgusta 1995. godine. "Nakon što su Srbi u Ženevi odbili potpisati plan Z4 odlučili smo se na akciju. No, ni tada ni poslije nije se odustalo od mirne reintegracije okupiranih područja, što je kasnije i ostvareno u istočnoj Slavoniji", naglasio je Žužul.
Žužul je odgovarajući na pitanja odbrane ustvrdio kako bi u slučaju da su Sjedinjene Američke Države bile protiv akcije "Oluja", to Tuđman uzeo u obzir i možda ne bi ni bilo vojne akcije. Žužul je pojasnio kako je Vašington dao upute da od hrvatskih snaga traži maksimalno suzdržavanje i osiguranje discipline vojnih snaga tako da se prema civilima i ratnim zarobljenicima postupa u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
Kada su do vlasti u Zagrebu, tokom i poslije "Oluje", stigle informacije o spaljivanju i pljački kuća u Kninskoj Krajini, to je, tvrdio je Žužul, izazvalo "zabrinutost, a nikako odobravanje".
Dok ga je ispitivao Gotovinin branilac Greg Kiho, Žužul je izjavio i da su četiri operacije kojima je komandovao Gotovina, sprovedene u Hrvatskoj i BiH, "doprinijele oslobođenju BiH, slomu srpske agresije, Dejtonskom mirovnom sporazumu i mirnoj reintegraciji istočne Slavonije u Hrvatsku".
"Sve što sam čuo o Gotovini tokom pregovora u Dejtonu bile su pohvale njegovoj vojničkoj sposobnosti i sposobnosti vođenja vojnih operacija", kazao je svjedok. Po njegovim riječima, Gotovina je u julu 1995. godine bio postavljen za komandanta "združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća odbrane i Armije BiH", u skladu sa splitskim sporazumom predsjednika Hrvatske i BiH, Tuđmana i Alije Izetbegovića, postignutim tokom ofanzive srpskih snaga iz Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na Bihać.
"Na osnovi sastanka s Ričardom Holbrukeom, Kristoferom Hilom i drugim dužnosnicima u Vašingtonu zaključio sam da SAD u potpunosti razumiju da bi bez hrvatske vojne intervencije došlo do tragedije u Bihaću", rekao je Žužul.
Žužul je treći svjedok odbrane hrvatskog generala, a prije njega prošle sedmice svjedočili su Slobodan Lazarević, nekadašnji jugoslavenski kontraobavještajac i oficir bivše krajinske vojske, kao i Vesna Škare-Ožbolt bivši načelnik Kancelarije predsjednika Hrvatske.