HAG - Tužilaštvo Haškog tribunala nije podnijelo zahtjev za reviziju oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, jer jer smatra da za to nije bilo osnove.
Tužilac je utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za takav zahtjev i zbog toga nije zatraženo preispitivanje presude, potvrđeno je hrvatskim medijima u Haškom tužilaštvu.
Jednogodišnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju pravosnažne presude kojom su Gotovina i Markač oslobođeni svake krivice za zločine počinjene tokom vojno-policijske akcije "Oluja" istekao je 15. novembra u ponoć.
Žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je 16. novembra 2012. godine oslobađajuće presude Gotovini i Markaču, nakon što je odbacilo zaključke prvostepene presude, prema kojoj su dvojica generala bili odgovorni za zločine kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.
Odluka Tužilaštva da odustane od revizije znači da je proces Gotovini i Markaču formalno završen i da im se za djela koja su im se stavljala na teret više nigdje ne može suditi.
Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za zločine
Gotovina i Markač su prvostepeno bili osuđeni na 24 i 18 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim stanovništvom iz Kninske krajine u ljeto 1995. godine tokom i poslije akcije "Oluja".
Budimir: Haški sud instrument u rukama Amerike
Nepodnošenje zahtjeva Tužilaštva Haškog tribunala za reviziju oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču pokazuje da je taj sud instrument SAD i drugih velikih zemalja, koje su uz njegovu pomoć izvršile reviziju akcije "Oluja" u kojoj je protjerano više od 300.000 Srba, izjavio je Srni predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.
On smatra da bi revizija sramne oslobađajuće presude hrvatskim generalima, sve i da je pokrenuta, bila bespredmetna pošto sude oni isti koji su i donijeli ovu presudu.
"Kakve je posljedice imala ova presuda u Hrvatskoj najbolje se vidi ovih dana kada su oslobođeni generali stigli na obilježavanje godišnjice u Vukovaru - kada ni predstavnici hrvatskih vlasti nisu bili poželjni u toj koloni. Kakvoj se onda sudbini mogu nadati Srbi koji su ostali tamo da žive ili oni koji su imali namjeru da se vrate?", pita Budimir.