BEOGRAD - Priča o tome da je Jovica Stanišić, nekadašnji čelni čovjek Državne bezbjednosti Srbije i bliski saradnik pokojnog srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića u vrijeme trusnih devedesetih godina prošlog vijeka radio za američku obavještajnu službu (CIA) ne prestaje da intrigira javnost u Srbiji.
I dok se Stanišiću sudi pred Sudom u Hagu, gdje bi mogao da dobije i doživotnu kaznu zatvora, zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kaže da mu navodi da je bivši šef DB-a radio za CIA, zvuče "prilično nevjerovatno". "Ta priča zvuči prilično neverovatno, ali, ako je istinita, onda se pokazuje da je sve moguće i pokazuje se da su verovatno na događaje u našoj zemlji imale uticaj i neki sa strane", rekao je Dačić. On nije želio da dalje komentariše navode lista "L. A. tajms", rekavši da ne zna šta bi više rekao, osim "ako ne dobije neke zvanične informacije".
Na opasku da je bio politički aktivan u Socijalističkoj partiji Srbije u vrijeme kada je Stanišić bio na čelu DB-a i kada su SPS i Slobodan Milošević bili na vlasti, Dačić je rekao da nije sarađivao sa Stanišićem i da ne zna ništa.
Ni Goran Petrović, takođe bivši šef DB-a, ne vjeruje da je Stanišić bio saradnik CIA. On je ocijenio da je vjerovatno riječ o senzacionalizmu, zasnovanom na informacijama o uobičajenoj saradnji obavještajnih službi.
Petrović navode američkih medija smatra banalnim i podsjeća da sve obavještajne službe sarađuju i da bi Stanišićevi kontakti s Amerikancima mogli biti u tom kontekstu. "I ja sam bio špijun i izdajnik, kao Jovica, ako tako gledate, jer sam bio u Lengliju (sjedištu CIA) i u MI6 (britanskoj obavještajnoj službi). Tamo sam razgovarao, i dok sam ja pričao, tri njihova operativca su beležila, a dok su njihovi ljudi pričali, moji saradnici su pisali i to je normalno. Teško je povući crtu i reći 'pređena je granica'", smatra Petrović. On vjeruje da Stanišić ne bi završio u Hagu da je bio glavni čovjek američke obavještajne službe na Balkanu, već da bi ga CIA na vrijeme sklonila i zaštitila.
Vojnopolitički komentator lista "Politika" Ljubodrag Stojadinović smatra da je pojavljivanje informacija o odnosima Stanišića i CIA najvjerovatnije u funkciji njegove odbrane u Hagu. Ako se ispostavi da je pisanje američkog lista tačno, pitanje je da li ćemo ikada saznati u kakvom smo mi to vremenu živjeli, rekao je on. "On je devedesetih godina bio ključni čuvar srpske ksenofobije i paranoje. I u isto vreme dok su stvarani eskadroni smrti, Jovica Stanišić je, kako sada saznajemo, bio saradnik upravo one političke policije protiv koje je ovde organizovana ta vrsta paranoje", kaže Stojadinović.
Sa druge strane, direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić rekla je da bivši šef Državne bezbjednosti "još ima veze s raznim obavještajnim službama svuda u svijetu".
"Neko, ko je jednom u tim vodama, nikada ne izlazi iz tih voda, pa bilo da ostaje u nekim posrednim odnosima s tim ljudima, ali je neko ko je uvek relevantan, pa sada pokušava da nekako izbegne suđenje", rekla je ona.
Kandićeva sumnja da bi do "izbjegavanja" suđenja Stanišiću moglo da dođe, jer je to suđenje sa stanovišta međunarodnog humanitarnog prava i ustanovljenja novih činjenica i važno i opasno - u pitanju je Srebrenica i angažovanje policije i "crvenih beretki". Suđenje Stanišiću opasno je za interpretaciju kakvu Srbija ima o tim događajima i u pitanju je presuda Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH, kazala je ona.
Direktorka FHP-a smatra da je zajednički interes onih koji pripadaju "Stanišićevom klanu" i onih koji su danas u vlasti da pitanje te prošlosti ne treba otvarati i da postoji "razumijevanje" za ono što Stanišić radi, a to je lobiranje i pokretanje svih poluga koje je nekad imao na raspolaganju, kako bi pokušao da tog suđenja ne bude.
Teza o bliskosti Stanišića i Amerikanaca ponavljana je više puta poslije njegovog prebacivanja u Hag, a spekulacije su postale aktuelne 2004. kada je, na zahtjev odbrane, iz Vašingtona stiglo pohvalno pismo o Stanišiću koje je trebalo da posluži za to da ubijedi sud da ga pusti na privremenu slobodu.