NJUJORK - Evropska unija očekivala je da će dogovor u vezi granica na Balkanu biti model mira, ali da se onda sve urušilo, ocijenio je danas New York Times u tekstu o graničnim sporovima koji postoje između bivših jugoslovenskih republika, uključujući Srbiju.
Godina na izmaku trebalo je da bude godina u kojoj su Slovenija i Hrvatska, članice EU i NATO, trijumfalno okončale 26. godišnji granični spor u Piranskom zalivu poslije presude međunarodnog suda u junu, ali, kako je podsjetio list, to se nije dogodilo.
Propadanje sporazuma ostavilo je EU "uznemirenu" i "više nego malo zabrinutu", s obzirom da je taj dogovor trebalo da bude primjer prijateljskog rješenja sukoba za sve ostale zemlje Zapadnog Balkana koje žele u Uniju, naveo je New York Times.
Brisel bi mogao da bude u još težoj godini nego što je to bila 2017. godina, u kojoj su vođeni pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU, smatra New York Times navodeći primjere dugogodišnjih graničnih sporova na jugoistoku Evrope.
Tu su granični spor između Hrvatske i Srbije na reci Dunav, nedaleko od sela Batina, zatim spor Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, spor između Srbije i Kosova, Kosova i Crne Gore i spor oko imena između Makedonije i Grčke, navodi se u tekstu američkog lista koji je podsjetio da je Slovenija, koja je postala član EU 2004. godine, godinama blokirala priključivanje Hrvatske Uniji upravo zbog spora oko nekoliko kvadratnih metara u Piranskom zalivu.
Analitičari smatraju da je EU potcijenila težinu tereta koju sobom nose granični sporovi u regionu.
Spor između Hrvatske i Slovenije je znak da zemlje u regionu možda nisu u stanju da izbjegnu neke svađalačke navike, konstatuje New York Times.
Njemački list piše da se hrvatsko-slovenačka arbitraža pretvorila u "mračan presedan", iz kojeg je izašlo još "internog stresa za EU".
"Upućeni u briselske stavove su zabrinuti da bi insistiranje Evropske komisije na priznavanju arbitraže u Hrvatskoj moglo biti interpretirano kao jednostrana podrška Sloveniji, te Hrvatsku još više gurnuti u savez s nacionalistima iz Mađarske i Poljske", zaključuje Die Welt i završava konstatacijom da bi takav razvoj događaja "dugoročno predstavljao postavljanje eksploziva pod cijeli evropski projekt".